Predstavnici Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, stručnjaci iz područja betonskih i čeličnih konstrukcija te predstavnici strukovnih udruga kao i drugi relevantni sudionici na stručno-znanstvenom okruglom stolu u organizaciji Zajednice udruga inženjera Splita i FGAG-a donijeli su svoje zaključke o 'dekonstrukciji Poljuda' te ih uputili Gradu Splitu, Ministarstvu kulture i medija i široj javnosti.
Sudjelovali su: prof. dr. sc. Dražan Jozić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta; prof. dr. sc. Lovre Krstulović Opara s FESB-a; Slaven Novinc, dipl. ing. građ. iz tvrtke MAX-ING d. o. o. Zagreb; mr.sc. Ante Runjić, dipl. ing. građ. iz Ureda Runjić d. o. o. Split, Zorana Zaratin Vušković, dipl. ing. građ. iz UOIG-a Split te prof. dr. sc. Slobodan Kašić iz biroa Harrer Ingenieure iz Njemačke. Bili su pozvani i prof. emer. Ante Mihanović, prof. emer. Bernardin Peroš, Veljko Nižetić, dipl. ing. građ. (Strabag d.o.o.), ali se nisu odazvali.
U okviru okruglog stola raspravljane su sljedeće teme: ocjena stanja postojećeg stadiona, kvaliteta i opseg obavljenih istražnih radova, mogućnosti sanacije i rekonstrukcije predmetne građevine, uvjeti i metode pod kojima bi sanacija odnosno rekonstrukcija bila izvediva, procjena rizika i dugoročne pouzdanosti takvog zahvata.
'Razmotrene su dosadašnje stručne i javne izjave vezane uz stanje konstrukcije stadiona Poljud, uključujući mišljenja istaknutih stručnjaka iz područja građevinarstva. Istaknuto je kako je stadion izgrađen prije skoro 48 godina te da kroz proteklo razdoblje nije bio adekvatno održavan, što je rezultiralo vizualno lošim stanjem konstrukcije, a naročito nakon nevremena iz ljeta 2025. kad je oštećen pokrov od polikarbonata (lexan).
Sudionici su se složili da trenutno stanje konstrukcije nije zadovoljavajuće te da zahtijeva ozbiljan stručni pristup i daljnju analizu postojeće konstrukcije uz detaljne istražne radove na istoj. Posebno je naglašeno kako su pojedine javne izjave, u kojima se tvrdi da je konstrukcija zbog zamora neodrživa i da nije moguće njezina rekonstrukcija, preuranjene i nedovoljno stručno utemeljene te da se moraju dokazati provedbom kvalitetnih istražnih radova', stoji u izvještaju koji potpisuju dekan FGAG-a prof. dr. sc. Neno Torić, dipl. ing. građ., i Adela Visković, dipl. ing. građ., predsjednica ZUIS-a.
Predstavili su i glavne zaključke. Prenosimo ih u cijelosti:
'Postoje indikacije da konstrukcija stadiona nije u optimalnom stanju zbog nedostatka sustavnog održavanja, to se naročito odnosi na čeličnu krovnu konstrukciju izvedenu u MERO sustavu. Uočen je određeni broj montažnih vijaka za koje se može pouzdano utvrditi da su oštećeni najvjerojatnije zbog značajne korozije istih te da više ne ispunjavaju svoju zadaću. Iz javno dostupnih podataka da se zaključiti da je osnovna betonska konstrukcija i sustav prednapregnutih kabela u projektiranom stanju uz djelomična površinska oštećenja betonskih konstrukcija.
Zbog općeg značaja gradskog stadiona Poljud, koji je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, jasan je interes cjelokupne javnosti za problem sigurnosti i stabilnosti konstrukcije stadiona. Stoga se ovdje ističe da javni istupi koji donose zaključke na nedostatnom broju i kvaliteti informacija nisu poželjni i u javnosti donose osjećaj nesigurnosti i zbunjenosti, dok se u određenim slučajevima te površne i nedokazane teorije uzimaju kao potpuno točne i na osnovu njih se donose vrlo bitne odluke o budućnosti stadiona', naglašeno je.
Poručeno je ujedno kako trenutačno nije moguće donijeti konačni stručni zaključak o: mogućnostima sanacije konstrukcije, mogućnostima rekonstrukcije, potrebi uklanjanja postojeće konstrukcije.
'Za donošenje takvih zaključaka nužno je provesti: dodatna terenska i laboratorijska istraživanja (istražni radovi), detaljne statičke i dinamičke analize, izradu cjelovitog projekta sanacije ili rekonstrukcije, izradu projekta održavanja konstrukcije za uporabni vijek građevine.
Tek na temelju navedenih analiza moguće je donijeti odgovornu i stručno utemeljenu odluku o daljnjoj sudbini konstrukcije stadiona', pojasnili su sudionici okruglog stola.
Uputili su, nadalje, nekoliko preporuka. Smatraju kako je potrebno pokrenuti sveobuhvatni program ispitivanja konstrukcije (istražni radovi), izraditi projekt sanacije i održavanja ili projekt rekonstrukcije ovisno o rezultatima provedenih istražnih radova, uključiti interdisciplinarni tim stručnjaka te se suzdržati od donošenja konačnih javnih zaključaka bez potpune stručne analize.