Komunikacija političara s javnošću, odnosi s novinarima i stručnjacima za odnose s javnošću, ali i sve veći problem negativnih komentara na društvenim mrežama bile su teme razgovora na panelu 'Kad šef kaže: Nemoj to objaviti!', održanom u sklopu KOMferencije u Splitu.
U raspravi su sudjelovali splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, njegov zadarski kolega Šime Erlić, novinarka HRT-a Mirta Šurjak i Ermina Duraj, istaknuta hrvatska komunikacijska stručnjakinja, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Primorsko-goranske županije. Razgovor je moderirala Vlatka Vučić Marasović, voditeljica Odsjeka za odnose s javnošću Zadarske županije.
Razgovor se dotaknuo i društvenih mreža zbog sve većeg broja negativnih komentara, uvreda i osobnih napada koji postaju izvor frustracija – ne samo političarima i drugim javnim osobama, nego i ostalim korisnicima.
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta odgovorio je da komentare na portalima ne čita, ali prati one koje građani ostavljaju na njegovim profilima na društvenim mrežama. Na njih, kaže, nerijetko i odgovara.
– Komentare na svom profilu pročitam i dosta često znam i odgovoriti ako su neka pitanja, ako se treba nekoga informirati ili ako netko ima možda krivu informaciju. Ako u tom trenutku imam vremena, vrlo rado odgovorim. Ali što se tiče portala i svega toga, to mi ne pada na pamet – kazao je Šuta.
Među njima je izdvojio i lažne profile političkih protivnika te je uz smijeh kazao kako otprilike zna tko stoji iza kojeg profila. Priznaje da ga pogađaju komentari u kojima se prelaze granice političke kritike i napadaju članovi obitelji.
– Meni je, u biti, najgore u tom cijelom vrijeđanju kad se dira u obitelj. Najgore mi je bilo u ovome mom radu dosad kad mi se baš tako vrijeđalo dijete, i to baš od strane druge političke opcije. To je bio grozan osjećaj, uopće nisam mogao povjerovati da je to moguće i da do te mjere se može ići – ispričao je.
Napomenuo je kako su kritike i različita mišljenja sastavni dio političkog posla, ali da granice prihvatljive komunikacije nisu dovoljno jasno postavljene.
– Svatko sebi zapravo daje za pravo da je najpametniji i da može ići do ni ja ne znam koje mjere. Mislim da se na tome treba poprilično poraditi – upozorio je.
Raspravu o negativnim komentarima proširio je na pitanje utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, posebno djece i mladih. Prisjetio se podatka koji je čuo prilikom dodjele sredstava Grada Splita za dječju psihijatriju, kada je liječnik govorio o broju djece koja svakodnevno dolaze na hitni psihijatrijski prijem.
– Doktor je tada iznio podatak da se na hitni prijem dječje psihijatrije nekada godišnje dolazilo dvoje do troje djece, a danas je dvoje ili troje djece dnevno – rekao je.
U tom kontekstu prisjetio se i sastanka s ravnateljima osnovnih škola u Splitu, na kojem je također otvoreno pitanje ovisnosti djece o mobitelima i njihove prisutnosti na društvenim mrežama. Najavio je i inicijativu da Grad Split pokrene određene mjere usmjerene na mentalno zdravlje.
– Jedan je od mogućih načina sufinanciranje sportskih članarina, ali ne kao 'populistička mjera', nego kako bismo potaknuli djecu da više vremena provode u aktivnostima izvan digitalnog okruženja. Mi generalno komunikacijski imamo problem koji se manifestira na širu zajednicu. A tu ponajprije sad možemo govoriti i o problemu djece – zaključio je Šuta.
Zadarski gradonačelnik Šime Erlić priznao je da čita komentare, koliko mu vrijeme dopušta, ali ih ne smatra relevantnim izvorom informacija. Istaknuo je da političari s vremenom razviju određenu otpornost na negativne reakcije premda to ne znači da ih pojedine uvrede ne pogađaju.
– Najgluplje je kod tih komentara što su iznimno kukavički. Dakle, ti komentari se ne bi manifestirali da taj čovjek dođe ispred tebe i to kaže. 90 posto tih komentara na gradskom trgu vam se ne bi dogodila – rekao je Erlić.
Problem vidi u tome što virtualna komunikacija omogućava ljudima da iz sigurnosti vlastitog doma vrijeđaju druge, bez suočavanja s osobom kojoj su komentari upućeni. A na pitanje odgovara li na negativne komentare, rekao je da takvu komunikaciju nastoji svesti na najmanju moguću mjeru. Prednost daje izravnom kontaktu, odnosno privatnim porukama i drugim oblicima komunikacije u kojima može konkretnije odgovoriti na pitanja građana. Koliko se danas komentira gotovo sve što se objavi, ilustrirao je primjerom korisnika Facebooka koji je objavio fotografiju štapa.
– Ispod toga je bilo 200 komentara. I on je napisao na 201.: 'Evo, samo sam htio pokazati da se sve što se objavi komentira' – prepričao je Erlić.
Smatra da upravo takvi primjeri pokazuju koliko je teško razlikovati relevantne reakcije javnosti od goleme količine sadržaja koji svakodnevno nastaje na društvenim mrežama.
