ANALITIČAR AKRAP O SUKOBU 'Ako Iran ne pristane na uvjete, proći će kao Srbija 1999.'
'SAD je Iranu dao šansu da se časno izvuče'
Napad Sjedinjenih Američkih Država na iranske vojne ciljeve otvara pitanje eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ali prema mišljenju Gordana Akrapa, prorektora Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' - u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a - nije izvjesno da će ovo prerasti u široki regionalni rat.
- Dvije su mogućnosti, objašnjava Akrap.
- Osobno sumnjam da će se neke druge države uključiti na strani Irana. Prva varijanta je najjednostavnija — moguće je da će Iran odgovoriti ograničenim udarom na određene ciljeve kako bi svom stanovništvu pokazao 'da su pobijedili', nastaviti s pregovorima i u tišini prihvatiti uvjete SAD-a i IAEA-e, odustajući od vojnog nuklearnog programa, kazao je.
No postoji i druga, znatno ozbiljnija opcija.
- S obzirom na količinu američkih snaga koje dolaze na Bliski istok, ako Iran ne prihvati uvjete i nastavi s junačenjem, dogodit će im se isto ono što i Srbima 1999. godine, naglasio je.
Na pitanje može li Zapad postati meta iranskog odgovora, Akrap odgovara potvrdno.
- Sasvim sigurno zapadne države mogu biti meta iranskih napada. Iranski ministar vanjskih poslova danas je naglasio da razmatraju brojne opcije koje im stoje na raspolaganju, rekao je.
Posebno je istaknuo iransku kontrolu nad nizom posredničkih aktera.
- Ne zaboravimo, Teheran ne upravlja samo hutistima u Jemenu, već i Hezbolahom u Libanonu i Hamasom u Gazi, dodao je.
'SAD je Iranu dao šansu da se časno izvuče'
Akrap smatra da su Sjedinjene Države svojom vojnom akcijom poslale jasnu poruku, ali i otvorile vrata diplomatskom izlazu.
- Amerikanci su im dali šansu da se časno izvuku iz toga. Zbog toga nije došlo do zračenja. To je i poruka SAD-a: Možemo se o svemu dogovoriti, ali morate se odreći vojnog nuklearnog programa, pojasnio je.
- Zato nije došlo do zračenja. To je i simbolička poruka: možemo se o svemu dogovoriti, ali morate se odreći vojnog nuklearnog programa, zaključio je.
Jedan od najčešće spominjanih iranskih odgovora je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne točke za globalne energetske tokove. Akrap smatra da ta opcija postoji, ali bi njene posljedice bile ograničene.
- Saudijska Arabija ima naftovod istok–zapad koji naftu prebacuje u Crveno more. UAE također imaju naftovod koji iz Perzijskog zaljeva vodi prema Omanskom zaljevu. Štete bi bile puno manje nego što se pretpostavlja, nastavio je.
Pozdravio je i potez američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je, prema njegovim riječima, 'napravio mudar potez kada je pozvao Kinu da odvrati Iran od zatvaranja tjesnaca'.
Akrap se osvrnuo i na šire geopolitičke odnose u regiji, osobito na položaj Rusije i Turske. Iako je Teheran istaknuo strateško savezništvo s Moskvom, Akrap ističe da Rusija nije u poziciji da pomogne Iranu u vojnom smislu.
- Predsjednik Vladimir Putin rekao je kako Rusija s Iranom ima 'prijateljske i partnerske odnose'. No, Rusija nema dovoljno oružja ni za sebe, a kamoli da bi dijelila s Iranom sredstva i tehnologiju, istaknuo je.
Mnogo veća nepoznanica je pozicija Ankare.
- Najveće pitanje je kako će se postaviti Turska — i o tome jako moramo voditi računa, zaključio je Akrap.