Lubanja iz grčke špilje stara gotovo pola milijuna godina: Nije čovjek, nije ni neandertalac!

Lubanja pronađena prije više od 60 godina u špilji nedaleko od grčkog grada Soluna možda je konačno dobila identitet. Riječ je o čuvenoj Petralonskoj lubanji, koja je desetljećima zbunjivala znanstvenike – a novo datiranje pokazuje da bi mogla biti stara najmanje 277.000 godina.

Prema najnovijem istraživanju koje vodi geokronolog Christophe Falguères s Instituta za ljudsku paleontologiju u Francuskoj, lubanja ne pripada ni modernom čovjeku (Homo sapiens) ni neandertalcu (Homo neanderthalensis), već vjerojatno primitivnijoj i zasebnoj grani ljudske evolucije koja je živjela u Europi tijekom srednjeg pleistocena, pie Science Alert.

Lubanja je otkrivena 1960. godine u špilji Petralona, gdje je ležala ugrađena u stijenu, doslovno je srasla sa zidom špilje zahvaljujući slojevima kalcita koji su se stoljećima taložili na njoj. Ta prirodna 'kapsula' sačuvala je gornji dio lubanje u gotovo savršenom stanju, iako je donja čeljust nedostajala.

Od samog početka, znanstvenici nisu mogli usuglasiti: je li riječ o ranom Homo sapiensu, neandertalcu ili Homo heidelbergensisu? Procjene starosti bile su šarolike - od 170.000 do čak 700.000 godina.

Kako bi pokušali konačno odgovoriti na to pitanje, Falguères i njegov tim proveli su precizno datiranje uran-torij metodom. Radi se o tehnici koja koristi omjere radioaktivnog urana i torija u slojevima kalcita, minerala koji se nakuplja u špiljama stvarajući stalaktite i stalagmite, tzv. speleoteme.

Analizom prvog sloja kalcita koji je prekrio samu lubanju, utvrdili su da je star najmanje 277.000 godina. Uz to su analizirali i tri dodatna uzorka iz špilje – najstariji među njima bio je star 539.000 godina. Zaključak je kako se lubanja ondje nalazi između 277.000 i 539.000 godina, ovisno o tome je li bila izvorno na tom mjestu ili naknadno premještena.

No starost nije jedina zanimljivost. Anatomske osobine lubanje razlikuju se od ijedne poznate vrste – ne odgovaraju ni Homo sapiensu ni neandertalcu. Upravo zbog toga znanstvenici vjeruju da se možda radi o pripadniku vrste Homo heidelbergensis, drevnog ljudskog pretka čije je mjesto u evolucijskom stablu još uvijek pod upitnikom.

Zanimljivo je da Petralonska lubanja pokazuje znatne sličnosti s lubanjom pronađenom u Kabweu u Zambiji, koja je stara oko 300.000 godina i danas se najčešće pripisuje istoj vrsti – Homo heidelbergensis.

'Naši rezultati sugeriraju da Petralonska lubanja, poput one iz Kabwea, potječe iz razdoblja srednjeg pleistocena, što bi moglo potvrditi njihovu pripadnost istoj evolucijskoj grani', navode autori istraživanja.

Iako pitanje o točnom identitetu lubanje možda još nije potpuno razriješeno, novi podaci značajno suzili mogućnosti i pružili dodatnu potvrdu da su različite vrste ljudi koegzistirale u Europi mnogo prije nego što smo mislili.