Rusija neće pokrenuti novu, koordiniranu ofenzivu na bojišnici u istočnoj Ukrajini, navode kijevski vlasti i zapadne analize. Istovremeno, Moskva tvrdi da je preuzela kontrolu nad još jednim selom u regiji Donjecka, prenosi N1.
'Ponavljanje široke ofenzive duž cijele crte fronte, kao u veljači 2022., za sada ne dolazi u obzir', rekao je za Newsweek Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne agencije GUR.
Kada je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., njene su nage brzo proširile svoj doseg s dijelova regija Donjecka i Luhanska koji su bili pod kontrolom separatista na dijelove sjeverne i istočne Ukrajine. Moskva također drži Krim, poluotok na jugu kopnene Ukrajine, od 2014. godine.
Munjeviti ukrajinski odgovor
Ukrajina je povratila teritorij, uključujući sjeveroistočnu regiju Harkiv, u munjevitoj protuofenzivi u jesen 2022.
Ipak, Rusija je polako, ali postojano, zauzimala teritorij u istočnoj Ukrajini, osvajajući pritom i Avdijku u veljači 2024. i krećući se prema zapadu države.
Ruske snage polako su napredovale prema strateškom obrambenom gradu Pokrovsk, a Ukrajina stalno izvještava o najžešćim sukobima duž ovog dijela bojišnice.
U nedjelju je rusko Ministarstvo obrane priopćilo da su njegove snage zauzele Novoselivku Peršu, naselje zapadno od Avdijke i jugoistočno od Pokrovska.
Otvaranje nove fronte
Početkom svibnja Rusija je pokrenula prekograničnu ofenzivu na regiju Harkiv, a Ukrajina je poručila da je otvaranje nove fronte osmišljeno kako bi se njeni vitalni resursi povukli dalje od žarišta na istoku.
Međutim, krajem srpnja, Institut za proučavanje rata (ISW), istraživački centar sa sjedištem u SAD-u, rekao je da ruske snage 'vjerojatno neće pokrenuti novu ljetnu ofenzivu zbog ograničenja u materijalu i ljudstvu'.
Iz ISW-a su ocijenili da Moskva 'vjerojatno nema širih operativnih kapaciteta za pokretanje odvojene ofenzivne operacije u regiji Donjeck ili drugdje tijekom ovog ljeta'.
S tom se procjenom slaže i Nick Reynolds, znanstveni suradnik u londonskom institutu Royal United Services Institute (RUSI). No, dodaje da je situacija vrlo nepredvidiva za obje strane.
Rat iscrpljivanja
Analitičari i dužnosnici kažu da Moskva vodi rat iscrpljivanja, nadajući se da će istrošiti protivnika i kijevske rezerve opreme prije nego što Kremlju ponestane vlastitih resursa.
Rusija je dobivala opskrbu od saveznika poput Irana, Kine i Sjeverne Koreje, no istovremeno je brzo postavila svoju obrambenu industriju na ratne temelje i oslonila se na goleme zalihe sovjetske opreme u stanju mirovanja.
Unatoč teritorijalnim dobicima, Rusi bilježe velike ljudske gubitke. Procjene iz Kijeva pokazuju da Rusija može povući oko 30.000 novaka u svoju vojsku svaki mjesec.
I dok se Ukrajina oslanja na zapadnu pomoć, sve su glasnija nagađanja da će i to postati upitno pobijedi li Donald Trump na američkim predsjedničkim izborima.
Ruska ofenziva velikih razmjera mogla bi biti vjerojatnija sljedeće godine, sugerirao je Reynolds, iako bi Moskva prije toga mogla pokušati s daljnjim operacijama manjeg razmjera.