Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.
Između ostaloga, savjetuje se:
- rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije
- piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera
- izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima
- osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta
- nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca
- rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak
- danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu
- isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu
- izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima
- ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu
- redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a
- posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci - za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja
- ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji je izradila radna skupina Ministarstva zdravstva uključuje korisne savjete i preporuke kojima se navedeni štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti.
Osim toga, protokol definira postupke potrebne za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala.
Upozorenja o toplinskim valovima pratite na stranicama DHMZ-a.
