POREZNI UDAR Steže se obruč oko malih iznajmljivača

U Hrvatskoj su vlasti pod pritiskom da se ljudima koji zarađuju na iznajmljivanju poveća porez na dohodak, a iz Bruxellesa ide inicijativa da se od turista koji unajmljuju smještaj preko internetskih platformi naplaćuje PDV. Na valu borbe protiv masovnog turizma zajahala je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja je obnovila stari zahtjev za smanjenje poreznog opterećenja na  veće plaće dodatkom da se novac za to smanjenje namakne jačim oporezivanjem privatnog najma u turizmu. Procjenjuje se da iznajmljivači godišnje zavrte blizu dvije milijarde eura, piše Večernji list.

HUP smatra da bi se dohodak od iznajmljivanja stanova i apartmana turistima trebao oporezivati 10 posto, kolika je stopa na sve oblike dohotka od kapitala. Paušalisti iznajmljivači bi, prema tom prijedlogu, morali platiti 15 puta više poreza nego što ga plaćaju do sada. Mnogi od njih do svojih gostiju dolaze uz pomoć platformi. Od ove godine, ljudi koji iznajmljuju svoje stanove i kuće preko platformi moraju prijaviti i platiti PDV na njihovu uslugu dok bi idući korak mogao biti plaćanje PDV- a na kompletan najam. 

Iznajmljivanje privatnog smještaja preko internetskih platformi doživjelo je takav procvat da je zapelo za oko mnogima, bilo zbog gužvi i prevelikog pritiska na lokalnu infrastrukturu, bilo zbog procjene da se u ekonomiji dijeljenja koju su platforme omogućile malim ljudima vrti previše kapitala koji izmiče velikim hotelskim lancima, ali i državnim poreznim škarama.

Vruća je to politička priča na kojoj će poslodavci zacijelo inzistirati cijelu ovu izbornu godinu. Izbori idu na ruku i privatnim iznajmljivačima, koji se barem u nekom kraćem razdoblju od jedne ili dviju godina ne bi trebali bojati da će im država dublje zavući ruke u džepove. Nema stranke i premijera koji bi se odvažili na to da zimmer frei po Dalmaciji oporezuju 15 puta više nego sada, kao što traže poslodavci, no neke općine i gradove  mogu povećati porez na najam unutar postojećih okvira. Iznos paušalnog poreza propisan je još 2005. godine i od tada se  godinama kretao od 19,91 eura (ili nekadašnjih 150 kuna) do 199 eura (1500 kuna) godišnje po jednom ležaju. 

Sve do ove godine većina gradova i općina držala se donje granice te se taj porez najčešće kretao između 19,91 i 40 eura godišnje po jednom iznajmljenom ležaju, no sve više sredina diže taj porez prema maksimalnih  199 eura, čime kompenziraju porezno rasterećenje plaća. 

Ministarstvo financija preklani je promijenilo uvjete po kojima će općine i gradovi povlačiti sredstva iz zajedničkog fonda fiskalnog izravnanja tako da će se za svaku općinu  uzeti u obzir prihodi koje bi mogli naplatiti da su propisali najveći mogući paušal za iznajmljivače. Po toj logici, kad bi iskoristili maksimum, općine i gradovi mogli bi naplatiti najmanje pet puta više poreza nego sada, a moguće i više. Privatni iznajmljivači dosad su plaćali oko 20 milijuna eura paušalnog poreza, a gornja granica omogućuje im da prebace stotinjak milijuna eura. Dakako, nema nikakve logike da nekakva mala općina izvan razvikanog područja, pa bila ona i uz more, oporezuje turistički najam jednako skupo kao i bogati Dubrovnik, jer bi onda ostala i bez onih koji joj sada plaćaju 19 eura. Ljudi bi ili otišli u sivu zonu ili bi prestali s tim oblikom dodatnog rada.

To je i jedan od prigovora koji se čuje od iznajmljivača okupljenih oko Foruma obiteljskog smještaja (FOS-a), čija je obranaška logika slična HUP-ovoj. FOS veli da osim  više od stotinjak tisuća iznajmljivača koji su prijavili turistički najam te plaćaju sve svoje obveze (osim paušalnog poreza, tu je i članarina turističkoj zajednici te turistička pristojba, što je lani  zajedno bilo do 100 eura godišnje po ležaju) postoji još i oko 300.000 neregistriranih iznajmljivača kod kojih 'borave' rodbina i prijatelji. Sivo je to tržište kojim ni oni nisu zadovoljni. Nedo Pinezić, jedan od doajena obiteljskog smještaja, predlagao je da se rentijeri u koje se upire prstom odvoje od 'izvornog hrvatskog domaćinstva' te da se ovima drugima dodijeli poseban znak koji bi ih poštedio jače porezne stege.

Lokalne jedinice nisu sklone povećanju poreza na teret vlastitog stanovništva i svog biračkog tijela, pa tako ni poreza na iznajmljivanje privatnog smještaja turistima jer se boje optužbi da bi time pogodovali velikim lancima te strancima, koji bi u još većoj mjeri kupovali kuće i apartmane od demoraliziranog lokalnog stanovništva. No zato se većina odlučila na povećanje poreza na kuće za odmor  na maksimalnih pet eura po četvornom metru, objavio je Večernjak.