Predlaže se uvođenja novog poreza za češća putovanja zrakoplovom

U listopadu 2024. godine, organizacije Stay Grounded i New Economics Foundation objavile su studiju o porezu na česta letenja (Frequent Flyer Levy – FFL) u Europi. Prema navedenoj studiji i autorima Frequent Flyer Levy je predloženi porez na avionske karte koji nastoji smanjiti sve veći broj letova, koji nerazmjerno koriste putnici s višim primanjima, piše Croatian Aviation.

Prema studiji, cilj politike je smanjiti zračni promet bez značajnog utjecaja na 72% stanovništva koje rijetko putuje zrakoplovom. Frequent Flyer Levy bi po navodima autora studije uvodio progresivni porezni sustav koji raste sa svakim dodatnim letom. Na primjer, za prvi povratni let u godini ne bi se naplaćivao porez, dok bi se za svaki sljedeći let naplaćivao sve veći porez – 50 € za drugi, 100 € za treći i tako dalje. Ovaj porez zamijenio bi postojeće poreze na avionske karte.

Jedna od ključnih točaka u studiji jest da je mlazno gorivo u mnogim zemljama izuzeto od oporezivanja, što perpetuira ekološki štetne prakse. Ako se ovo izuzeće od oporezivanja mlaznog goriva nastavi, u okviru Frequent Flyer Levy uveo bi se sekundarni dodatak temeljen na udaljenosti, kako bi se riješio veći ekološki utjecaj dugih letova. Međutim, ova komponenta bi prestala čim se uvede porez na kerozin, koji bi izravno ciljao emisije iz potrošnje goriva. Izvještaj također predlaže dodatni porez na poslovne i prve klase sjedala, jer zauzimaju više prostora u avionima, čime proizvode više emisija po putniku.

Trenutno zrakoplovna industrija uživa značajne subvencije, dok porezni obveznici snose teret, i to u vrijeme kada se klimatska kriza pogoršava. Porez na česta letenja osmišljen je kako bi preokrenuo ovu dinamiku, osiguravajući da oni koji najviše doprinose emisijama iz zrakoplovstva – česti i bogatiji putnici – plaćaju svoj pravični dio. Nalazi studije pokazuju da bi većina smanjenja zračnog prometa (54%) dolazila iz malog dijela (4,5%) zapadnoeuropskog stanovništva koje najviše leti. Značajno je da 63% tih čestih putnika dolazi iz kućanstava s prihodima iznad 100.000 €.

S druge strane, 72% stanovništva, posebno osobe s nižim prihodima, ne bi bilo pogođeno FFL-om, čime se osigurava da povremeni putnici ne budu kažnjeni.

Ova nova politika nudi progresivno rješenje za rješavanje uloge zrakoplovnog sektora u klimatskoj krizi, dok osigurava da onečišćivači, odnosno oni koji najviše lete, snose troškove svog utjecaja na okoliš.

Autori studije

Na web stranici Stay Grounded navodi se kako su organizacije Stay Grounded i New Economics Foundation objavile studiju o porezu na česta letenja (Frequent Flying Levy) u Europi, temeljenoj na ekonomskom modeliranju koje je izradio CE Delft te pravnoj procjeni koju je proveo AdaStone Law. Izvještaj je objavljen na nekoliko jezika, u suradnji s partnerima: Possible (UK), Ecologistas en Acción (Španjolska), Bond Beter Leefmilieu (Belgija), 2DegreeCelsius (Rumunjska), Rester sur Terre (Francuska), New Weather Institute (Švedska), kao i s daljnjim partnerima.

Stay Grounded

Stay Grounded za sebe navode da su ljudi, zajednice i organizacije iz cijeloga svijeta koje se suočavaju s brojnim posljedicama zrakoplovstva: neki od njih su izravno pogođeni infrastrukturom zračnih luka i negativnim zdravstvenim posljedicama zagađenja i buke od zrakoplova. Neki od njih su aktivisti za klimatsku pravdu i mladi ljudi koji žele živjeti na zdravom planetu. Neki od njih žive u zajednicama koje brane svoje domove, poljoprivredna zemljišta i ekosustave od otimanja zemljišta za nove zračne luke, proširenje aerodroma, proizvodnju biogoriva ili projekte za nadoknadu emisija iz zrakoplovstva. Neki od njih su akademici, sindikalisti i radnici u sektoru prijevoza, kao i ekološke i transportne organizacije iz cijelog svijeta, te inicijative koje promiču alternativne oblike prijevoza, poput željeznica.

Što se tiče financiranja, Stay Grounded navodi da se njihov rad uglavnom financira donacijama i sredstvima fondacija. Svjesni su da novac zarađen unutar kapitalističkog sustava gotovo uvijek dolazi uz povezanost s antisocijalnim, neekološkim i nedemokratskim ekonomskim praksama, ili je barem povijesno povezan s vrijednostima i praksama koje su suprotne njihovom radu. Imajući to na umu, žele iskoristiti primljena sredstva kako bi unaprijedili svoje socijalne, ekološke i demokratske ciljeve. Stoga im je od ključne važnosti da donatori imaju što manje utjecaja na njihove projekte, sadržaj i aktivnosti. Ne prihvaćaju novac od tvrtki čiji je glavni cilj suprotan njihovim ciljevima (npr. fosilne kompanije ili one povezane s antidemokratskim i rasističkim praksama).