TURIZAM OTPORAN NA KRIZE Održan je 3. Kongres eko i održivog turizma

Fotogalerija (11)

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u Županijskoj vijećnici Razvojnog centra Ličko-senjske županije u Gospiću 3. i 4. listopada 2025. godine održan je 3. Kongres eko i održivog turizma 'Turizam otporan na krize'.

3. Kongres eko i održivog turizma, kao najznačajniji skup na temu održivog turizma Hrvatske još jednom je potvrdio potrebu za održivom transformacijom turističkog sektora, uz osnaživanje lokalnih zajednica, očuvanje okoliša, potrebu za ravnomjernim regionalnim razvojem i stjecanjem samoodrživosti tj. otpornosti na globalne poremećaje. 
Kongres je organiziran s ciljem stvaranja platforme za transdisciplinarni dijalog i razmjenu iskustava o otpornosti turističkih sustava u uvjetima sve izraženijih klimatskih, ekonomskih i društveno-političkih izazova. Okupljeni su brojni domaći i inozemni stručnjaci iz područja turizma, ekologije, znanosti i javne uprave, s ciljem razmjene znanja, ideja i iskustava o otpornosti turizma na suvremene izazove. Naglasak je stavljen na razvoj održivog turizma koji odgovorno upravlja prirodnim i kulturnim resursima, potiče uključivost lokalne zajednice i njeguje autentičnost prostora.

Tematski okviri Kongresa

Program Kongresa strukturiran je oko triju ključnih tematskih cjelina:

- Klimatski izazovi i prilike za održivi turizam – raspravljalo se o potrebi integracije klimatski odgovornih strategija u turističke politike i prakse te mogućim adaptacijskim mjerama na razini destinacija. Navedeni su mogući indikatori održivosti u upravljanju destinacijama.

- Razvoj destinacija u doba geopolitičkih nestabilnosti – analizirane su posljedice globalnih poremećaja na sigurnost, pristupačnost i percepciju destinacija, kao i važnost diverzifikacije tržišta i decentralizacije turizma. Govorilo se o društvenim aspektima otpornosti ruralnih zajednica.

- Očuvanje i promocija tradicije kroz turističku gastronomiju – naglasak je bio na interpretaciji kulinarske baštine kroz održive prehrambene sustave i lokalne gastro-inicijative kao alata za pozicioniranje butik destinacija. Ukazano je na važnost podrške razvoju lokalnih zajednica i očuvanja tradicijske proizvodnje hrane kao temelja za zdravi rast gospodarstva.

Stručna i znanstvena izlaganja

Kroz niz stručnih izlaganja i panel rasprava, sudionici su obradili ključne teme kongresa. Tijekom dvodnevnog programa svoja su znanja i rezultate rada predstavili brojni stručnjaci, među kojima su; Marijana Lulić, Pročelnica UO za poljoprivredu i turizam LSŽ, doc. dr. sc. Anita Bušljeta Tonković, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Tomislava Maratović Jurković, ravnateljica JU za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ – o sinergiji zaštite prirode i turizma, Sanela Ognjenović, Javna ustanova Park prirode Papuk, dr. sc. Izidora Marković Vukadin, Institut za turizam, dr. sc. Maja Vurnek, NP Plitvička jezera – o očuvanju ekosustava i utjecaju posjetitelja, mr. sc. Roman Ozimec, ADIPA , mr. sc. Ivo Mujo, Agroturizam Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija, doc. dr. sc. Bruce Yerkovich, Srce Like, mr. sc. Vinko Tarbušković, JU Starogradsko polje – o valorizaciji kulturnog krajolika kroz turizam i namjeri adaptacije klimatskim izazovima, dr. sc. Gordan Lukač i Nikica Bušljeta, JU NP Paklenica, prof. dr. sc. Vladimir Stojanović, PMF Novi Sad – o geografskim aspektima održivog turizma i regionalnom razvoju. Kongres prati i Zbornik sažetaka izlaganja.

Inspirativni paneli: Dijalog struke i prakse

Posebno mjesto u programu zauzele su dvije tematske panel rasprave otvorivši dijalog između teorije i prakse, uz sudjelovanje dionika iz različitih sektora: Panel: Žensko poduzetništvo u održivom turizmu; panel je istaknuo ulogu žena u transformaciji turističkog sektora prema održivijem i odgovornijem razvojnom modelu. Panelistice: Irena Banić, HGK ŽK Otočac, Jasna Colnar, Holiday Home Mali Medo i Mirna Šimunović Svoboda, Turistička zajednica Grada Požege su iznijele svoja iskustva o poduzetničkom razvoju u manjim sredinama, preprekama i značajnim postignućima, s ciljem osnaživanja ženskog poduzetništva kao ključnog faktora lokalnog razvoja.

Panel: Dimenzija okusa; održana je i diskusija o gastronomiji kao alatu za očuvanje lokalnog identiteta i diverzifikaciju turističke ponude, kroz teme poput lokalne proizvodnje, održivih lanaca opskrbe i autohtone kuhinje. Panelisti; Dino Galvagno, OPG Latibula, Ivo Mujo, Agroturizam Konavle, Boris Šuljić, Hotel restoran Boškinac i Bruce Yerkovich, Srce Like, potaknuli su razmišljanja o stvaranju dodane vrijednosti u turizmu temeljenoj na kulturno-gastronomskoj autentičnosti. Promocija manjih lokalnih zajednica, zaključeno je moguća je i putem inovativnih manifestacija postavljenih na temeljima kulinarske baštine i van ljetne turističke sezone. Ovakav pristup doprinosi stvaranju turističkog modela otpornog na krize, u kojem su ruralni prostor, lokalni proizvođači i prirodna baština međusobno povezani u funkcionalan, integriran i održiv sustav. Umjesto masovnog turizma, fokus se stavlja na autentične doživljaje, gastronomiju temeljenu na lokalnim namirnicama, ekološkim proizvodima, aktivnom boravku u očuvanoj prirodi te specifičnim oblicima turizma. Panele je moderirala Sunčana Matić, LUX Promocija.

Organizacija i podrška

U ime župana LSŽ, Ernesta Petryja, okupljene je pozdravila pročelnica UO za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet LSŽ, Ana Rukavina - Stilinović. Izjavila je da Ličko-senjska županija danas postavlja standard odgovornog upravljanja prostorom i resursima te služi kao model za druge regije koje teže balansu između gospodarskog rasta i očuvanja prirodne i kulturne baštine. U vremenu kada su izazovi povezani s klimatskim promjenama, globalnim tržišnim pritiscima i ruralnom depopulacijom sve izraženiji, primjer Like pokazuje da je moguće razvijati konkurentan, inovativan i održiv teritorijalni razvoj koji u središte stavlja lokalne zajednice, kvalitetu života i očuvanje prirodnog kapitala za buduće generacije.

Ličko-senjska županija profilira se i kao jedan od ključnih lidera u Hrvatskoj u području održivog turističkog razvoja, predstavljajući destinaciju koja sustavno izbjegava trendove nekontrolirane turističke komercijalizacije. Umjesto kratkoročnog profita, županija se odlučno opredijelila za strateški pristup razvoju, koji se temelji na načelima ekološke, istovremeno ekonomske i društvene održivosti, čime odgovorno upravlja svojim iznimno vrijednim prirodnim, kulturnim i društvenim resursima. 'U konačnici, održivi i klimatski otporan turizam kojeg razvijamo godinama u Lici, nije samo odgovor na globalne izazove, već prilika za stvaranje inovativnog, otpornog i uključivog modela razvoja koji će generacijama koje dolaze ostaviti prostor za siguran, kvalitetan i smislen suživot s turizmom u budućnosti, što je naša obaveza', naglasio je u pozdravnom govoru direktor TZ Ličko senjske županije, Ivan Radošević.

U Razvojnom centru LSŽ, povezujući znanstvenu i stručnu zajednicu s praktičarima, postavljeni su prilikom održavanja 3. Kongresa eko i održivog turizma kao dijela mozaika manifestacije 'Jesen u Lici', temelji za nastavak suradnje i provedbu konkretnih razvojnih mjera koje će pridonijeti stvaranju zaista održivog turizma budućnosti – otpornog i odgovornog, kazao je u pozdravnom govoru direktor razvojnog centra Ličko senjske županije, Mile Milković.

U svome obraćanju, organizatorica Sunčana Matić istaknula je kako je vrijeme optimalno za postavljanje Kongresa na važnu globalnu temu, a na kojoj djeluje od 2014. godine. Zahvalila je što su podržali održavanje skupa partnerima i suradnicima, posebno Ličko-senjskoj županiji, Turističkoj zajednici Ličko-senjske županije te Razvojnom centru LSŽ. Kongres su podržali i Pećinski park Grabovača te Memorijalni centar Nikola Tesla Smiljan kao važni akteri u razvoju održivog turizma.

Kongres je održan pod pokroviteljstvima ministarstva: Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kongres je organiziran kao integralni dio manifestacije 'Jesen u Lici', nacionalno prepoznate izložbeno-sajamske priredbe koja promiče domaće proizvode, tradicijske obrte i ruralni turizam i ove godine okupivši rekordan broj izlagača i posjetitelja u Gospiću.

Zaključak: Potreba za osnivanjem Ministarstva za klimatsku tranziciju RH

Predavači su istaknuli potrebu za održivim pristupom destinacijskog upravljanja, utemeljenom na znanju, participaciji lokalnih dionika i znanstvenim postavkama, s ciljem povećanja rezilijentnosti destinacija i očuvanja njihove autentičnosti u turističkoj valorizaciji.

Kao jedan od ključnih zaključaka Kongresa, iskazana je jasna potreba za osnivanjem Ministarstva za klimatsku tranziciju Republike Hrvatske. Klimatska tranzicija nadilazi okvire postojećih resora i zahtjeva koordiniran i strateški pristup koji uključuje energetiku, promet, gospodarstvo, zaštitu okoliša, turizam i druge sektore. Formiranjem zasebnog ministarstva osigurala bi se učinkovitija provedba klimatskih politika, optimalno korištenje EU fondova te snažnija institucionalna podrška ostvarenju ciljeva klimatske neutralnosti. Time bi Hrvatska poslala jasnu poruku o ozbiljnosti nastojanja u borbi protiv klimatskih promjena te potaknula efikasnu zelenu transformaciju društva i gospodarstva.

Turizam, kao jedna od najbrže rastućih globalnih gospodarskih grana, izuzetno je osjetljiv na utjecaje klimatskih promjena. Promjene u obrascima temperature, učestalost ekstremnih vremenskih pojava, porast razine mora, gubitak biološke raznolikosti i degradacija ekosustava imaju izravan i neizravan utjecaj na turističke destinacije, njihovu atraktivnost, dostupnost i funkcionalnost.

Prevencija i prilagodba klimatskim promjenama više nisu opcija, već nužnost u strategijama održivog destinacijskog razvoja. Potrebno je integrirati klimatsku otpornost u sve razine planiranja i upravljanja turizmom – od prostornog uređenja, kroz gradnju i infrastrukturu, do modela poslovanja i obrazovanja turističkih djelatnika. Ključna komponenta prevencije je dekarbonizacija turističkog sektora, održiva mobilnost i poticanje lokalne, sezonske i ekološke proizvodnje. Predloženo je Vladi RH kao nužna i hitna potreba - formiranje Ministarstva za klimatsku tranziciju RH.

Zaključeno je kako ulaganje u preventivne mjere klimatskih promjena i adaptacijske kapacitete dugoročno jača konkurentnost turističkih destinacija, smanjuje rizike, osigurava stabilnost poslovanja te čuva prirodne i društvene resurse koji kao najveće atrakcije čine temelj turističke ponude. Osim tehničkih i infrastrukturnih mjera, osvještavanje lokalnih zajednica, turista i dionika ključno je za poticanje odgovornog ponašanja i donošenje odluka koje pridonose očuvanju okoliša i smanjenju rizika. Turizam može i mora biti pokretač pozitivnih promjena – sektor koji ne samo da minimizira svoj negativan utjecaj, već aktivno doprinosi zaštiti okoliša, očuvanju kulturne baštine i društvenoj koheziji.