Predstavnici Udruge Glas poduzetnika i Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače održali su dvoiposatni sastanak s ministrom financija i predstavnicima Ministarstva financija o najavljenim izmjenama poreznog sustava, položaju paušalnih obrtnika, malih poduzetnika i iznajmljivača te problemu sive ekonomije.
Na sastanku su predstavnici Ministarstva iznijeli argumente za predložene izmjene, dok su predstavnici UGP-a i SMOi-ja upozorili na posljedice koje bi nove mjere mogle imati za mikro, male i srednje poduzetnike. Ministarstvu su predali i gotovo 40.000 potpisa građana prikupljenih kroz inicijativu protiv novih opterećenja.
UGP pozdravlja otvaranje dijaloga i činjenicu da su zahtjevi saslušani, no poručuje da razgovor mora imati konkretan rezultat. Udruga očekuje pisano očitovanje Ministarstva financija u roku od 30 dana te uključivanje predstavnika mikro, malih i srednjih poduzetnika u radne skupine prije donošenja konačnih odluka.
Ključna poruka sastanka bila je jasna: siva ekonomija problem je države, poduzetnika i građana, ali se ne smije rješavati širokim kažnjavanjem svih koji rade legalno. Ako postoje zlouporabe, porezne oaze i neprijavljeno poslovanje, država ih mora precizno otkriti, nadzirati i sankcionirati. Račun za neprijavljene ne smiju plaćati oni koji uredno rade, izdaju račune i pune proračun.
'Najbolja mjera za poduzetnike su niži porezi. Ako želimo više rada, više ulaganja, više zapošljavanja i manje sive ekonomije, sustav mora biti jednostavniji, pravedniji i poticajniji. Ovakve mjere mogu dovesti upravo do suprotnog učinka, odnosno do rasta sive ekonomije. Država sama mora utvrditi anomalije i nadzirati one koji posluju izvan sustava, a ne manjak prihoda od neprijavljenog poslovanja kompenzirati preko onih koji legalno rade, plaćaju poreze i pune proračun', izjavio je Bruno Samardžić, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.
UGP je Ministarstvu financija predao zahtjev da se ukupni troškovi paušalnih obrtnika, malih poduzetnika i iznajmljivača ne povećavaju više od 10 posto godišnje te da se novi porezi, doprinosi, nameti, kazne ili administrativne obveze ne uvode bez prethodne procjene učinaka i stvarnog dijaloga.
Prema izračunima Porezne uprave, najavljene izmjene paušalnog oporezivanja državi bi trebale donijeti oko 60 milijuna eura dodatnih prihoda. UGP upozorava da najveći teret pada upravo na one koji rastu. U najvišem razredu godišnja davanja rastu s 4.571,74 eura na 8.324,67 eura, odnosno za čak 82 posto.
'Ulazak u najviši porezni razred za mnoge paušalne obrtnike nije znak bogatstva, nego normalna faza razvoja poslovanja. To je trenutak u kojem se traže stalni klijenti, stabilizira prihod i pokušava stvoriti održiv posao. Povećanje davanja od 82 posto u toj fazi ne potiče rast, nego ga guši. To je mjera koja može ubiti posao baš onda kada bi ga trebalo pustiti da ojača', izjavila je Kristina Bakula, članica Upravnog odbora UGP-a.
Predstavnici UGP-a i SMOi-ja upozorili su i da se povećanje poreza obrtnicima i iznajmljivačima ne može predstavljati kao mjera za obuzdavanje inflacije. Veći trošak poslovanja znači veći pritisak na cijene, manju zaradu, manje ulaganja i veći rizik zatvaranja obrta, malih tvrtki i obiteljskih poslova.
'Povećanje poreza obrtnicima i iznajmljivačima ne može smanjiti inflaciju. Može samo povećati troškove i dodatno pritisnuti cijene. Inflacija se ne rješava tako da se više uzima onima koji rade, nego ozbiljnim smanjenjem državne potrošnje i boljim upravljanjem javnim novcem', izjavio je Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.
Tomić je upozorio da je u mnogim manjim turističkim sredinama kratkoročni najam važan dio obiteljskih prihoda, a ne luksuz.
'U mjestima poput Crikvenice kratkoročni najam često je način da obitelji nadopune kućni budžet jer nema dovoljno dobro plaćenih poslova izvan javnog sektora i nekoliko stabilnijih službi. Ako se te ljude dodatno optereti, ne udara se po velikom kapitalu, nego po obiteljima koje cijeli život rade i pokušavaju si osigurati normalniju egzistenciju', dodao je Tomić.
Na sastanku je otvoreno i pitanje prikrivenog rada. UGP traži da se jasno razdvoje stvarne zlouporabe od zakonitog rada obrtnika koji imaju stabilne klijente i posluju uredno.
'Mali obrtnici ne mogu poslovati u sustavu u kojem se ne zna što je dopušteno, a što će se naknadno tumačiti kao problem. Danas ne postoje dovoljno jasni kriteriji za prikriveni rad, a to stvara nesigurnost i strah među onima koji posluju legalno. Od Porezne uprave i Ministarstva financija tražimo jasne kriterije, pravilnike i upute kako bi obrtnici unaprijed znali pravila, a ne tek nakon nadzora', izjavio je Filip Marić, mali obrtnik.
Zamjenica predsjednika UGP-a Lana Šiljeg naglasila je da se javne politike moraju donositi transparentno, na temelju podataka i uz uvažavanje onih koji će te propise morati provoditi.
'Od Ministarstva financija očekujemo da uvaži europsko načelo ‘najprije misli na male’, prema kojem se prije donošenja propisa mora ozbiljno procijeniti njihov učinak na male poduzetnike. Očekujemo bolje oblikovanje propisa, odluke temeljene na analizama i uključivanje relevantnih dionika. Ako se odluke donose iza zatvorenih vrata, bez onih koji će ih morati provoditi u stvarnom životu, ne dobivamo bolje propise, nego nove probleme', izjavila je Lana Šiljeg, zamjenica predsjednika UGP-a.
UGP poručuje da poduzetnici nisu protiv reda, nadzora ni plaćanja poreza. Upravo suprotno, legalni poduzetnici prvi imaju interes da se siva ekonomija suzbije jer im nelojalna konkurencija izravno šteti. Ali rješenje ne može biti kolektivna kazna za cijeli sektor.
UGP će nastaviti dijalog s Ministarstvom financija, očekuje pisano očitovanje na predane zahtjeve u roku od 30 dana i inzistira da u radnim skupinama budu zastupljeni mikro, mali i srednji poduzetnici, obrtnici, paušalci i mali iznajmljivači.
Siva ekonomija problem je svih nas. Ali račun za one koji rade na crno ne smiju plaćati oni koji rade legalno, zaključuju u UGP-u.
