Damir Barbir pitao premijera Plenkovića zašto cijene hrane u Hrvatskoj rastu brže nego u Europskoj uniji

Zastupnik Centra Damir Barbir na današnjem Aktualnom satu u Saboru pitao je premijera Andreja Plenkovića zbog čega Hrvatska danas ima jednu od najviših stopa inflacije hrane u Europskoj uniji i zašto mjere njegove Vlade nisu uspjele zaštititi građane od rasta cijena osnovnih životnih namirnica.

Barbir se oštro obrušio na Vladinu politiku borbe protiv inflacije, pozivajući se na službene podatke Eurostata, koji pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. porasle prosječno 5,5 posto, dok je opća inflacija iznosila 4,3 posto. U istom razdoblju inflacija hrane u Europskoj uniji bila je 3,4 posto, a ukupna inflacija 2,4 posto.

'To znači da u Hrvatskoj osnovne životne namirnice poskupljuju znatno brže nego u ostatku Europske unije i brže nego cijene svega ostalog', rekao je Barbir.

Posebno je upozorio da rast cijena najviše pogađa građane s najnižim primanjima. Prema Eurostatovoj anketi o potrošnji kućanstava, najsiromašnija kućanstva u Hrvatskoj na hranu tako troše oko 18 posto svojih ukupnih izdataka, dok ona najbogatija izdvajaju oko 14 posto.

'Što je netko siromašniji, to mu inflacija hrane uzima veći dio dohotka', pojasnio je.

Barbir je naglasio i da su cijene u hrvatskim supermarketima danas vrlo blizu cijenama u Francuskoj, Nizozemskoj ili Luksemburgu, ali su plaće i kupovna moć naših građana višestruko niži pa je stvarni teret poskupljenja hrane u Hrvatskoj znatno veći nego u bogatijim članicama EU-a.

Osvrćući se na Vladine mjere, zastupnik Centra ocijenio je da administrativna ograničenja cijena nisu promijenila trend. Naime, indeks cijena hrane i tijekom 2025. nastavio je rasti iznad prosjeka EU-a, čime se, kako je ustvrdio, potvrđuje neučinkovitost Vladinih intervencija.

'Država ne smije određivati cijene, ali mora osigurati konkurenciju, transparentnost i zaštitu onih koji bez hrane ne mogu', rekao je Barbir, navodeći pet ključnih koraka koji bi, po njegovom mišljenju, trebali biti temelj nove politike prema rastu cijena hrane. Kao prvo, poručio je da država mora prestati poticati inflaciju prekomjernom javnom potrošnjom koja nije praćena rastom produktivnosti. Drugo, umjesto propisivanja cijena, potrebno je osigurati stvarnu tržišnu konkurenciju i učinkovit nadzor, da bi se spriječile netransparentne prakse i neopravdane marže. Treće, proizvodnja i distribucija hrane moraju biti rasterećene porezno i parafiskalno. Kao četvrto, istaknuo je potrebu uvođenja ciljane pomoći siromašnima, primjerice prehrambenih vaučera. Naposljetku, pozvao je na odlučnu borbu protiv korupcije i klijentelizma, koji, kako je rekao, imaju vrlo konkretnu cijenu, a ta cijena se plaća na blagajni u supermarketu.

'Cijene se ne mogu trajno snižavati dekretom. One se snižavaju odgovornom fiskalnom politikom, funkcionalnim tržištem i državom koja ne stvara dodatne troškove građanima', zaključio je Barbir, obraćajući se premijeru.