Kako je krenula obnova Bačvica? 'Hrvatska je u ratu, u to doba sanjali smo novu, ljepšu državu...'

Fotogalerija (17)

Splićanima je predstavljena budućnost kompleksa na Bačvicama, devastiranog ubrzo nakon obnove i to ilegalnim dogradnjama i samovoljom korisnika prostora.

Autor Ante Kuzmanić od jada, kako je rekao, nije mogao gledati projekt kojega je realizirao s Eugenom Širolom, toliko da preko Bačvica nije prolazio. Ponovno će Kuzmanić pokušati revitalizirati Bačvice, odnosno pokušati vratiti na tvorničke postavke. S tim da će se umjesto, nikada realiziranog akvarija, tamo smjestiti Pomorski muzej. Kako je rekao, ovo mu je treći pokušaj, drugi je bio u vrijeme Liste Velog mista, ali je propala ideja.

Sada ima više vjere da bi se mogle obnoviti, jer je, kaže, najteži dio odrađen - iseljeni su korisnici prostora, za što je posebno pohvalio današnju dogradonačelnicu Mateu Dorčić, koja se angažirala oko Bačvica dok je bila županijska pročelnica. U problemu upravljanja Kuzmanić vidi glavne razloge devastiranja kompleksa na Bačvicama. Ali, prethodno i u odluci da se prostori ne izrade do kraja, nego dovedu do rohbau faze, što je zloupotrebljeno za širenja i nelegalnost. Nevjerojatni su razmjeri uništavanja Bačvica, ili još preciznije - nevjerojatno je što se dozvolilo korisnicima prostora.

Ipak, iz prezentacije izdvojimo govor Eugena Širole, koji je i prekidan aplauzima. Ideja faksimilske obnove Bačvica, podsjetimo krenula je u ratno vrijeme, u mandatu gradonačelnika Nikole Grabića.

Upravo je povijesni kontekst istaknuo Širola dok je uživljeno pričao o jedru kao simbolu kompleksa.

- To je vrijeme kad je Hrvatska u ratu, kad se ruši, a ne gradi. Vrijeme kada trebamo domovinu obraniti. I mi u to doba sanjamo neku novu, buduću, bolju i ljepšu državu. I tako u nekakvom zanosu maštanja, koji je bio i bijeg od stvarnosti, pada nam na pamet da naglasimo taj novi dio, naš dio, s jednim jarbolom koji će nositi jednu tendu - prisjetio se. 

Kako je rekao, sve je bilo super dok nisu počeli razmišljati zapravo kako realizirati.

- Ideja je bila da šest vektora, odnosno, šest zatega drži jarbol koji nosi tendu. Dakle nema 'pete' dole, nije na podu, nego jednostavno leti u zraki zategnuta sa šest sajli. U to doba uopće nisu postojali programi koji mogu to izračunati što smo htjeli, a to je 'jedro' koje će stajati cijelu godinu, neovisno o vremenskim prilikama - prepričavao je.

Povezali su se tada s pokojnim profesorom Josipom Dvornikom sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta i došli do rješenja.

- Dakle, trebalo je u to doba napraviti software koji je bio u stanju izračunati ovakvu konstrukciju, i uspjeli su to napraviti. Naravno, Nijemci (izvođač radova membrana, op.a) nisu vjerovali, da u Hrvatskoj može itko tako preračunati i odbili su prihvatiti naš izračun. Pa su oni ponovno preračunali i time dokazali da je ispravan naš proračun - ponosan je Širola. Ponovio je kako 370 kvadrata tende podržava jarbol dug 19 metara.

- Ja sada kad se sjećam tog vremena, ushićen sam. S takvom radošću se sjećam - završio je Širola uz dugotrajan pljesak.

Potom je počela izgradnja, trajala je od 1995. do 1998. godine. Za projekt Bačvica su, inače, zaradili i prestižnu nagradu 'Vladimir Nazor'.

- Izgledalo je kao da će dobro krenuti - sjetan je bio Kuzmanić dok je pokazivao prve 'slajdove' obnovljenog kupališta. Uskoro je krenulo u sasvim drugom smjeru. Nakon 30-ak godina, Bačvice dobivaju priliku na popravnom.