Svih dvadeset i devet splitskih osnovnih škola, a moguće i još dvije do tri nove, od školske godine 2026./2027. radit će u jednoj smjeni, a sve bi trebale imati i kuhinju i blagovaonicu - moguće i sportsku dvoranu.
Ovako ambiciozno postavljen cilj u ovom trenutku doima se u najmanju ruku nerealnim, pa možda i utopijskim, ali ima sve preduvjete za uspjeh zato što je, kako smo se posvjedočili, to posao na kojemu se u Banovini u posljednjih godinu dana možda i najozbiljnije radi.
Ali i zato što su za njega de facto osigurana sredstva, ogroman novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Još na početku godine Vlada je usvojila uredbu s preporukom po kojoj bi sve škole u državi upravo od spomenute školske godine trebale raditi u jednoj smjeni, no to je ipak samo preporuka - a posao netko treba i odraditi.
Za ovu temu ilustrativan je razgovor kojeg smo početkom ove godine načuli u Omišu, kada se ondje našao premijer Andrej Plenković: on je gradonačelniku Ivi Tomasoviću vrlo plastično objasnio da se radi o jedinstvenoj prilici:
'Tko u idućih nekoliko godina ne izgradi škole, teško će ih ikada više izgraditi.'
U gradskoj upravi, rekli smo, zadatku su pristupili vrlo seriozno, i to čak i prije nego što je Vlada objavila svoju uredbu: svaka splitska škola ondje je dobila poseban predmet i svoju 'košuljicu', za svaku od njih angažirani su mladi arhitekti sa zadatkom da ispitaju urbanističke i vlasničke uvjete - odnosno da proizvedu idejno rješenje njihovog proširenja ili nadogradnje - i za desetak škola taj dio posla već je dovršen, dok će za sve preostale to biti obavljeno u iduća dva do tri tjedna.
Paralelno, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u Split je pristigla detaljna tablica svih splitskih škola, svih njihovih razrednih odjeljenja i broja učenika koji bi ih po predviđanjima trebali pohađati od jeseni 2026. godine. To je baza na osnovu koje se radi.
Procedura zapravo izgleda ovako: nakon što se za proširenje ili nadogradnju škole izradi idejni projekt on se šalje na suglasnost Ministarstva koje potvrđuje da će škola moći raditi u jednoj smjeni, a kada suglasnost pristigne raspisuje se natječaj za izradu glavnog i izvedbenog projekta, troškovnika i svih ostalih dokumenata. Oni se potom šalju u prijavi za financiranje iz NPOO-a, odnosno europskih sredstava, a rok za ovu fazu je konac lipnja iduće godine.
Vrijedi kazati da će se bespovratnim sredstvima potpuno financirati dovođenje škola u stanje da se u njima može odvijati jednosmjenska nastava, ali isključivo radovi nužni za ostvarenje tog cilja - dok će za uređenje postojećih školskih zgrada, njihovu obnovu ili postizanje 'nadstandarda' trebati posegnuti u gradsku blagajnu. U Banovini su nam objasnili da itekako vode računa i o tome.
Za golemi investicijski zamah zadužen je pročelnik Mario Negotić, koji od reorganizacije gradske uprave vodi golemi resor društvenih djelatnosti - od kulture i sporta preko socijalne skrbi i branitelja do gradske jezgre i, dakako, odgoja i obrazovanja. U idućim mjesecima raspisat će se natječaj za zapošljavanje dva inženjera građevine kako bi se građevinska ofenziva na osnovne škole uspješno provodila i pratila.
'U ovom trenutku imamo šest ili sedam idejnih projekata spremnih za traženje suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u idućih dvadesetak dana bit će ih spremno najmanje 90 posto', potvrdio nam je Negotić.
Radi se o školama Split 3, Ravne njive, Kamen-Šine i Mertojak, te onima na Skalicama, Sućidru i Blatinama.
Pored toga, napravljeni su i projekti za školske dvorane na Mertojaku Sućidru te u Stobreču, dok je za dvoranu na Pujankama odabran izvođač koji uskoro otvara gradilište i na dvorani, i na obližnjem novom vrtiću.
'Paralelno smo za Pujanke od istog autora zatražili ponudu za izradu projekta nadogradnje dvije učionice i tri kabineta, kao i proširenja kapaciteta kuhinje i blagovaonice. Također, za Stobreč smo naručili izradu projekta dogradnje još pet ili šest učionica. Za Sućidar je zatražena građevinska dozvola i čeka se osiguravanje pristupnog puta za obližnjih nekoliko kuća, a za Mertojak čekamo dovršetak jednog upravnog spora', kaže nam Negotić.
Ovaj pročelnik, uvjerili smo se, u glavi ima sve detalje svih 29 splitskih osnovnih škola, od kojih samo sedam trenutno radi u jednoj smjeni: Negotić bez gledanja u papire precizno izbacuje podatke o svakoj od njih, otkriva broj učenika i opisuje prostorne potrebe, ali bogme i nabraja poteškoće koje stoje na putu. Ne postoji dovoljno prostora za opisati ih - tu su često nesređeni imovinski odnosi, obiteljske kuće izgrađene i legalizirane na školskom zemljištu, nepostojanje pristupnog puta, nedostatak prostora za širenje, neuredna situacija u zemljišnim knjigama i slično.
Sve to treba raskrčiti u onih 29 Negotićevih 'košuljica'.
Za većinu škola planira se dogradnja ili nadogradnja novih učionica i kabineta, uz izgradnju i uređenje kuhinja i blagovaonica, ali tri su nešto složenija projekta i odnose se na škole Gripe-Lokve, Slatine i Srinjine. Upravo u Srinjinama gotovo je nemoguće smjestiti novu veću školu na postojećoj parceli pa će se od države tražiti zemljište između tamošnjeg nogometnog igrališta i kamenoloma.
'U potrazi smo za zemljištem za Centar za autizam i školu na Sirobuji, a vjerovali smo da smo ga pronašli barem na Kili - no ispostavilo se da ondje prolazi veliki dalekovod i stoga ta parcela nažalost nije ni pogodna ni prikladna za novu školu', informira nas pročelnik Negotić.
Kako je većina splitskih škola građena tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, te zgrade uglavnom zahtijevaju ozbiljniju obnovu - a u Banovini uvjeravaju da će se upravo to dogoditi. Naime, paralelno s prijavom za sredstva iz NPOO-a izrađivat će se i projekti za energetsku obnovu, iz koje se financiraju krovovi, zatvori i fasade, pa će se i oni prijavljivati na razne natječaje kako se oni budu otvarali.
'Nastojat ćemo realizirati investicije 'u paketu', kako bismo dobili škole koje su cjelovito obnovljene i dograđene', optimističan je Negotić. No ako se za neku od škola i zakasni s prijavama ili se situacija s dokumentacijom zakomplicira, uvjerava, one će se svejedno graditi zato što su na raspolaganju i milijuni eura iz gradskog kredita kod Europske investicijske banke (EIB), a onda i iz gradskog proračuna. Fokus je ipak na europskim sredstvima i velikom zamahu koji se očekuje nakon lipnja iduće godine.
Europska unija, ispostavit će se, zbilja nas civilizira: kako je u prvom razdoblju od ulaska Hrvatske financirala izgradnju vodovoda i kanalizacija diljem države, potom zbrinjavanje otpada, a na koncu i javni prijevoz, sada su na red došle škole. Legenda kaže da odluka nije bila komplicirana jer su konzultanti iz EU-a, kada se odlučivalo raspoređivanju novca, ostali silno začuđeni spoznajom da djeca pohađaju nastavu i u jutarnjoj, i u popodnevnoj smjeni. Takav koncept, naime, u njihovim zemljama uglavnom ne postoji.
O trećoj smjeni - i one dvije splitske škole u kojima još uvijek vlada takav režim - malo tko im je i govorio. Tko će od sramote.
DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- konac siječnja, do kada bi trebali biti dovršeni idejni projekti za dogradnju (gotovo) svih splitskih osnovnih škola
- suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja, koja bi trebala uslijediti vrlo brzo nakon toga
- 30. lipnja 2024. godine, do kada traje rok za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO)
***
Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija