Domovinski pokret traži hitno definiranje rokova povrata nacionalizirane imovine

Iz Domovinskog pokreta Splitsko-dalmatinske županije napominje kako je jedno od osnovnih ljudskih i ustavnih prava u RH i pravo na privatno vlasništvo, ali kako oni imaju osjećaj da se u mnogim segmentima nikada nije izašlo iz totalitarnog jednopartijskog sustava. 

'Posebno je taj osjećaj prisutan i snažan kod ljudi koji su nakon 1945. ostali bez svoje imovine. Tadašnja Jugoslavija je običnim građanima iz raznih razloga oduzimala imovinu: stanove, kuće, poslovne prostore, zemljišta pa i industrijske pogone. Pravna obrazloženja pod kojim im je imovina oduzimana danas izazivaju podsmjeh ljudi imalo upućenih u pravo.  No, osobama kojima je imovina oduzeta i njihovim nasljednicima najmanje je do smijeha, jer niti nakon 78 godina ne mogu pristupiti svojoj imovini.', poručuju iz Domovinskog pokreta.

Dodaju i kako je u Hrvatskoj gotovo 4 tisuće ljudi čija imovina nije bila predmet denacionalizacije i u čijim stanovima žive tzv. zaštićeni najmoprimci. 

'Niti nakon nekoliko zakona i zakonskih izmjena država nije uspjela riješiti ovaj problem i uvesti ljude u posjed njihova vlasništva. Prema podacima iz 2010. samo u Splitu je preko 500 zaštićenih najmoprimaca. Niti novim zakonom nisu utvrđeni rokovi u kojima će se stvarni vlasnici uvesti u posjed, ali ni obeštetiti ljudi koji već generacijama žive u navedenim nekretninama', ističu.

Oni traže hitno definiranje rokova povrata imovine stvarnim vlasnicima i provediv plan zbrinjavanja ljudi koji su trenutno u navedenim stanovima. 

'Svaki zakon koji nema jasne rokove rješavanja ovog problema smatramo odlaganjem rješavanja problema i pogodovanjem određenim grupacijama koje su uključene u navedeni spor', zaključuju iz Domovinskog pokreta.