Dr. Joško Kalilić pokrenuo inicijativu za sanaciju i uređenje tvrđave Gripe, naveo je što sve treba napraviti

Fotogalerija (25)

Dr. Joško Kalilić pokrenuo je inicijativu za sanaciju i uređenje tvrđave Gripe. 

'Potencijal tvrđave Gripe kao povijesno-kulturnog spomenika je višestruk i nužno je da uz pomoć stručnog  radnog  tijela, koje bi na temelju javnog natječaja, imenovao grad Split (arhitekt, arheolog, konzervator, ovlašteni inženjer građevinarstva, predstavnik Ureda za kultura grada Splita te predstavnik Turističke zajednice Splita) koje bi izradilo detaljan  projekt sanacije, uređenja i konačnog izgleda tvrđave i kao takav bio  predložen  Gradu Splitu i Ministarstvu kulture na mišljenje i usvajanje nakon čega bi započela realizacija idejnog i glavnog  projekta',poručuje dr. Kalilić koji je prijedloge sažeo u nekoliko točaka:

1. Nužno je izgraditi šetnicu za posjetitelje. Šetnica bi omogućila prekrasan pogled na Split i okolicu. Prolazila bi površinom bedema u razini gornjih rubova vanjskih zidina a unutar sigurnosne ograde učvršćenoj na unutrašnjem dijelu vanjskog zida bedema. Uz rub šetnice trebalo bi ugraditi više dalekozora pričvršćenih uz ogradu da posjetitelji mogu uživati u detaljnijem promatranju  Splita i okolice. Estetski dizajnirani koševi za otpatke bili bi postavljeni uz drvene klupe za odmor koje bi pratile šetnicu na određenim udaljenostima. Pomno izabrana niska hortikultura ukrašavala bi rubove šetnice i doprinosila estetskom doživljaju pri razgledavanju bedema tvrđave i okolice.

2. Borove na zemljanom nasipu (terrapieni) treba što prije ukloniti. Brojni visoki borovi predstavljaju stalnu i veliku opasnost za pješake i imovinu unutar i izvan tvrđave. Njihovu sadnju u prošlosti nitko nije planirao već su slučajno iznikli iz sjemenja nošenog  vjetrom na zemlju terapjene gdje su godinama nekontrolirano rasli i dosegli visinu od 10-15 metara predstavljajući dodatnu opasnost od rušenja grana ili stabala za vrijeme jakog vjetra. Svojim velikim korijenjem kontinuirano 'guraju' zemlju i kamenje s gornjih slojeva zemljanog nasipa iznad ruba zidina uključujući i veće kamene gromade koje su ugrađene u gornje rubove bedema. Taj problem se značajno pogoršava za vrijeme kiše i jakih vjetrova.

3. Zemlju na vrhu bedema iznad ruba zidina treba ukloniti. Vojni  građevinari su u vrijeme gradnje tvrđave namjerno ubacivali zemlju između vanjskih i unutrašnjih zidova bedema nekoliko metara iznad gornjih rubova zidina jer je služila za brzu popunu oštećenja vanjskih zidina od topovskih kugli. Vrh nanesene zemlje (terrapiene) trenutačno se nalazi čak 1-3 m iznad gornjeg ruba zidina što je vrlo opasno zbog  stalnog urušavanja zemlje i kamenja pa je nužno ukloniti taj višak zemlje i poravnati ga do ruba vanjskog zida da se može izgraditi sigurna šetnica. Ovim postupkom uklonit će se istovremeno i svi invazivni pajaseni (divlji orasi, smrdelji) koji rastu u velikom broju na zapadnim rubovima zidina oštećujući zidove svojim jakim i razgranatim korijenjem.

4. Glavni ulaz u tvrđavu je vrlo opasan za pješake i vozila. Izgrađeni ulaz u tvrđavu dug je oko 15 metara i širok 3 metra. Bio je nadsvođen poput tunela i služio je otežanom ulazu u tvrđavu i uspješnijoj obrani od neprijateljskih vojnika. Ovaj svod je kasnije, vjerojatno iz vojnih razloga namjerno srušen da veća vozila mogu lakše proći. Ostali su bočni zidovi tunela i manji dijelovi svoda s ostacima rahlo postavljenog  kamenja s velikom mogućnošću urušavanja i pada na pješake ili na vozila. Stoga ga treba novim projektom građevinski obnoviti i učiniti sigurnim za posjetitelje.

5. Tunel otkriven u volonterskoj akciji 2017. Ulaz u tunel je neograđen a sam tunel potpuno zapušten. Očito je da u zadnjih 30 godina nitko nije ulazio u taj tunel jer ni konzervatori zaduženi za tvrđavu ne znaju što je u njemu i u kakvom je stanju. Prolazi ispod sjevernog bedema (dug je oko 30 metara a širok i visok  oko 1,5 metara). Ulaz tunela nalazi se u zapadnom djelu unutrašnjeg zida sjeveroistočnog bastiona, a izlaz u uglu istočne kortine i južnog zida sjeveroistočnog bastiona. U sadašnjem stanju tunel je opasan za prolaz nepozvanim osobama, posebno djeci (osobno sam ga uz izvjesni rizik prošao zbog velike radoznalosti osiguran rudarskom lampom, štapom i prigodnim alatom za hvatanje eventualno prisutnih zmija. Na podu tunela razbacana su brojna veća kamenja koja su se vjerojatno urušavala sa stropa za vrijeme raznih potresa. Uočio sam da se tunel račva u 2-3 smjera ali su im ulazi zatrpani zemljom i kamenjem pa bi stručne službe trebale iskopom detaljno istražiti  mogući smjer dodatnih tunela. Ovaj i možda ostali tuneli su vjerojatno služili brzom ulasku i izlasku vojnika, dopremi oružja, hrane itd. Novim projektom trebalo bi  ga najprije detaljno istražiti, učvrstiti i staviti  kasnije u funkciju za posjetitelje kao zanimljivu povijesnu atrakciju.

6. Bivši vojni zatvor u srednjem dijelu istočnog bedema. U prošlosti  su vojne vlasti u vojarni imale i manji zatvor za svoje ili eventualne neprijateljske vojnike koji se nalazio u srednjem dijelu istočnog bedema u blizini crkve sv. Ante. Jedini prozor zatvora i danas je vidljiv u srednjem dijelu zida istočne kortine. Površina tog prostora iznosi oko 100 m2 i danas služi kao skladište Pomorskog muzeja. Taj prostor bi se mogao urediti glavnim projektom kao mali ugostiteljski objekt za posjetitelje.

7. Crkva posvećena sv. Anti izgrađena je 1657. Crkva se nalazi u blizini unutarnjeg zida istočnog bedema. Ovu povijesnu crkvu treba redovito održavati i omogućiti vjerske obrede prema potrebi vjernika župe sv. Roka kojoj ova crkva pripada. Turska vojska na čelu s pašom Seid Ahmedom napala je Split baš na blagdan sv. Ante koji je, prema vjerovanju stanovnika Splita, pomogao u obrani tvrđave Gripe, a time i Splita.

8. Otvoreni prostori unutar tvrđave. Unutar tvrđave nalaze se tri veća otvorena prostora koja nakon primjerenog uređenja  mogu biti vrlo pogodna  za obavljanje raznih  javnih i kulturnih manifestacija. Središnji  i najveći prostor (oko 1500 m2) služi trenutačno kao slobodno parkiralište za automobile. Kaldrma je puna rupa i neravnina i novim projektom je treba estetski i funkcionalno osmisliti kako bi se javne manifestacije i kulturna zbivanja mogli neometano obavljati. Ulaz vozilima bi nakon završenog glavnog projekta i početka njegove realizacije trebalo zabraniti (osim službenim i dostavnim vozilima). Projektom se može predvidjeti i eventualni ugostiteljski objekt i manja suvenirnica u dijelu ovog prostora. Manji i nešto uzdignutiji prostor na zapadu (oko 500 m2), koji graniči sa središnjim prostorom, može poslužiti kao suvremena pozornica kod održavanja koncerata, kazališnih predstava i raznih drugih manifestacija. Prostor na jugozapadnom dijelu tvrđave (oko 400 m2 koji trenutačno služi također za parkiranje vozila) može se urediti i dodatno proširiti na površini jugozapadnog bastiona za održavanje raznih javnih manifestacija. Treći otvoreni prostor (veličine oko 500-600 m2) nalazi se unutar sjeveroistočnog bastiona koji se također može urediti za održavanje raznih kulturnih događanja.

9. Parkiralište. Idejnim i glavnim projektom treba ukloniti mogućnost ulaska  privatnim vozilima unutar tvrđave u svrhu parkiranja. Mjesta za parkiranje vozila izvan tvrđave ima relativno dovoljno ako se uredi površina između sjeveroistočnog i jugoistočnog bastiona uz istočnu kortinu te uz sjevernu i zapadnu kortinu (ukupno bi moglo biti mjesta za više od 200 vozila).

10. Hortikultura uz šetnicu i ostale dijelove tvrđave. Primjerenu hortikulturu i njeno održavanje unutar bedema tvrđave grad Split treba detaljno dogovoriti s javnom ustanovom Parkovi i nasadi.

11. Pomorski muzej Split, Državni arhiv i Odjel likovne akademije. Ove tri institucije su 'privremeni podstanari' u tvrđavi i trebali bi s vremenom iseliti na drugoj ponuđenoj povoljnoj gradskoj lokaciji. Velika dvorana u zgradi koja služi kao referada za studente Likovne akademije (ima oko 400 m2 i bivše je skladište vojnog materijala) mogla bi poslužiti kao polivalentna dvorana za razna kulturna zbivanja i kao pričuvni prostor za dogovorena događanja na otvorenom prostoru u slučaju nevremena. Državni arhiv ima više uređenih velikih prostorija koje se mogu također koristiti za razna kulturna događanja (promocije knjiga, izložbe slika, predavanja, suvenirnica itd.). Pomorski muzej zbog specifičnog sadržaja može do daljnjega ostati, posebno ako se vodi veća briga o izgledu, smještaju i povećanom broju izloženih eksponata. O eventualnom budućem premještaju Pomorskog muzeja na većoj i primjerenijoj lokaciji treba se odlučiti naknadnim dogovorom uprave Pomorskog muzeja i Grada Splita. Važna je spoznaja da Pomorski muzej ne narušava značajnije  sadržaj i provođenje projekta za konačno uređenje i izgled tvrđave.

12. Tabla na ulazu u tvrđavu. Trenutačno nema  table na ulazu koja bi informirala posjetitelje da se radi o ulazu u tvrđavu.  Glavnim projektom bi trebala biti postavljena velika estetski izrađena ploča na kojoj bi velikim i vidljivim slovima pisalo 'Tvrđava Gripe', a ispod naziva jasnim i dobro vidljivim štampanim slovima kratka povijest i značaj tvrđave u obrani Splita (uz hrvatski jezik potreban je i engleski prijevod). U donjem desnom uglu bi pisalo  Grad Split i/ili Turistička zajednica Split.

13. Vanjske i unutarnje zidine. Glavnim projektom treba predvidjeti  detaljno uklanjanje raznog raslinja koje raste u fugama stijena te sanirati oštećene dijelova zidina. Velika kamena ploča na sredini južnog zida jugoistočnog bastiona sadrži poveći ali potpuno nejasan tekst nepoznatog sadržaja pa je potrebno uključiti restauratora za stručno čišćenje urezanih slova, predlaže dr. Kalilić.