Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
DR. KALILIĆ OTKRIVA Znate li gdje se u Splitu nalazi najveći panj divljeg oraha?

DR. KALILIĆ OTKRIVA Znate li gdje se u Splitu nalazi najveći panj divljeg oraha?

Upozorava kako je borba protiv pajasena teška i mora biti kontinuirana s naglaskom na splitske spomenike kulture

Najveći panj agresivnog pajasena, odnosno divljeg oraha u Splitu obujma je 2,5 metra i se nalazi na tvrđavi Gripe, upozorava dr. Joško Kalilić.

- Na parkingu unutar zidova zapadnih bedema tvrđave Gripe (spomenik kulture od 1977.) nalazi se najveći panj, ne samo na tvrđavi već vjerojatno u cijelom Splitu, a možda i u široj okolici. Koliko je pajasen agresivan i uporan u svojoj opstojnosti vidi se i po očitoj činjenici da iz panja nakon sječe sekundarno rastu izdanci velikog broja povećih stabala pajasena. Panj ima ovalni oblik i svaka duža strana ima 125 centimetara što daje ukupan obujam od oko 2,5 metra - opisuje dr. Kalilić.

On je siguran da tako veliki panj ove biljke nije viđen nigdje u Splitu i smatra da bi možda mogao biti i kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda. 


- Možda bi ga trebalo čuvati kao poseban izložak za domaće i strane turiste da se zna što naš spomenik kulture sve ima za pokazati. Gornji dijelovi unutarnjeg zapadnog zida bedema uz koji je ovo deblo raslo prije sječe, odavno su srušeni  pritiskom njegovog jakog i debelog korijenja. Ovaj panj je još jedan dokaz da je sanacija spomenika kulture sve teža što je pajasen veći jer njega treba iz korijena vaditi dok je stabljika mala jer se inače pajasen vrlo brzo širi i razgranava svoj golemi žilni sustav do 20 metara pod zemljom i raste u vis dajući veliki broj sjemenki koje vjetar raznosi na velike udaljenosti - poručuje dr. Kalilić.

Upozorava kako je borba protiv pajasena teška i mora biti kontinuirana s naglaskom na spomenike kulture kao što su tvrđava Gripe, Dioklecijanova palača, Marjan, ali i u drugim dijelovima grada gdje nije poželjan.

- Ako se brzo ne saniraju mali pajaseni koji su se pojavili na Dioklecijanovoj palači, zidovi palače bi mogli s njegovim brzim rastom doživjeti  sudbinu dijelova bedema na tvrđavi Gripe - zaključuje dr. Kalilić. 


Vaša reakcija na temu