Festival održivosti - jedinstven projekt suradnje unutar akademske zajednice - realizirat će se od 1. do 3. listopada. Nakon što je prošle godine domaćin bilo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ove ga godine preuzima Sveučilište u Splitu.
Prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan otkrio je kako je iskonska ideja ovih dvaju sveučilišta - koja alterniraju u organizaciji - podignuti razinu svijesti u zajednici o sposobnostima očuvanja svih mogućih sustava na kojima se bazira moderno čovječanstvo. Sveučilište će ovom prigodom, kako je najavio, davati odgovore na aktualna pitanja u tom polju.
Trodnevna manifestacija stavlja naglasak na zeleni (poljoprivreda, ekologija, otpad, zdravi uzgoj, prerada i konzumacija prehrambenih namirnica), plavi (morski resursi, ribarstvo) i žuti (energija, turizam) aspekt održivosti.
'Priredili smo uistinu bogat program. Primjerice, na PMF-u će se održati konferencija Dalmatinka na kojoj će se progovarati o aktualnom momentu hrvatske poljoprivrede i strateškim odrednicama mediteranske poljoprivrede, pri čemu ćemo prezentirati nove i postojeće studijske programe - Mediteransku poljoprivredu, Prehrambenu tehnologiju, Hotelijerstvo i gastronomiju, Studije mora.
Okosnica je cijelog festivala međunarodna znanstvena konferencija o održivim ekosustavima Mediterana. Sve skupa bit će popraćeno umjetničkim programom koji će začiniti posebna izvedba 'Judite'.
Dio programa namijenjen je i široj zajednici. Recimo, na trgiću ispred PMF-a planiran je sajam dalmatinskih OPG-ova; sudjelovat će ih 20-ak. Splitsko i osječko sveučilište također će imati svoje štandove. Sajam ćemo okončati gastro showom - sveučilišni timovi pripremom tradicijskih jela predstavit će mirise i okuse Dalmacije i Slavonije', najavio je prorektor Koceić-Bilan.
Izv. prof. dr. sc. Mario Bjeliš, voditelj studija Mediteranska poljoprivreda, otkrio je kako će spomenuta konferencija o mediteranskoj poljoprivredi naziva 'Dalmatinka', koju Sveučilište u Splitu organizira u suradnji s agencijom Apriori World, okupiti više od 270 sudionika, mahom učenika,
'Konferencija je dio većeg projekta 'Inspirirajmo poljoprivredu', čiji je cilj animirati srednjoškolce, odnosno upoznati ih s našim studijskim programima. Ovom će se prilikom kroz izlaganja predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva upoznati s aktualnim mogućnostima u poljoprivredi. Predstavit će im se i primjeri dobre prakse, među kojima studentica koja je upravo obranila diplomski rad a bavi se proizvodnjom grožđa i vina na šibenskom području, alumni koji se bavi uređenjem krajobraza, vrtova, okućnica, proizvođač višnje maraske na zemljištu od 70-ak hektara u Šestanovcu... Doživjet će i primjere iz prehrambene tehnologije o proizvodnji pršuta te proizvoda od maslina kao i tradicijskih proizvoda - eno-gastro i ukrasnih', iznio je.
Izv. prof. dr. sc. Maja Krželj, pročelnica Odjela za studije mora, referirajući se ne predstavljanje studija, koje je u programu prvoga dana, napomenula je kako je duga tradicija podučavanja - sam odjel postoji već 26 godina. Ukazala je potom na značaj međunarodnog znanstvenog kongresa o održivosti ekosustava mediteranskih područja - okosnice cjelokupne manifestacije - najavljujući mogućnost da postane tradicionalan.
'Sudjelovat će velik broj međunarodno uglednih znanstvenika, koji dolaze s različitih kontinenata. Predstavit će se ujedno velik broj znanstvenih radova, istraživanja te studija provedenih diljem svijeta, ne samo Mediterana', istaknula je.
Manifestaciju će oplemeniti, kako je najavio prorektor Koceić-Bilan, umjetnički aspekt sačinjen od slikarske izložbe, koncerata studenata umjetničkih akademija u Osijeku i Splitu te izvedba predstave 'Judita' u produkciji studenata i nastavnika splitske Umjetničke akademije. Prof. art Bruna Bebić, pročelnica Odsjeka za glumu UMAS-a, naznačila je kako upravo 'Judita' - kao naša baština - nosi važnu poruku.
'Poštovanje prema tradicijskim vrijednostima iz kojih smo ponikli, čini mise, u padu je. Potrebno je, stoga, osvježiti odnos mladih ljudi prema njima. Meni je to savršeno jasno, ali oni vide samo ono što je danas, okrenuti su prema zapadu i prema američkim, globalnim, površnim vrijednostima. Ne razumiju da imamo Marka Marulića koji je apsolutni književni genije svih vremena. Imamo veličanstveno djelo koje ne možemo čitati zato što ne razumijemo naš stari jezik.
Dakle, na nama je - osjećam umjetničku i pedagošku odgovornost - da raščistimo kanal prijemčljivosti te pomognemo razumijevanju navedenog. Zapravo smo to napravili ovom izvedbom; vrijednosti modernog kazališnog izričaja utkali smo u priču o Juditi koju je iznio Marulić. Stil je predstave, naime, vrlo moderan, a koristimo njegov originalan jezik. Meštrovićev Kaštilac idealna je pozornica za to', zaključila je.