FOTO Sveučilište u Splitu s osječkim i dubrovačkim pokreće novi studij: 'Moramo vratiti poljoprivredu u fokus kako ne bismo isključivo uvozili hranu'

Fotogalerija (46)

Svečano je otvoren Festival održivosti - jedinstven projekt suradnje unutar akademske zajednice - kojem je Sveučilište u Splitu domaćin od 1. do 3. listopada. Posrijedi je trodnevna manifestacija koja stavlja naglasak na zeleni (poljoprivreda, ekologija, otpad, zdravi uzgoj, prerada i konzumacija prehrambenih namirnica), plavi (morski resursi, ribarstvo) i žuti (energija, turizam) aspekt održivosti.

'Festival održivosti stručni je znanstveni i edukacijski skup u organizaciji Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku proizašao kao rezultat dugogodišnje bliske suradnje njihovih znanstvenika i nastavnika. Festival se održava početkom akademske godine s naizmjeničnom organizacijom, prvi je domaćin bilo Sveučilište u Osijeku 2023.

Program uključuje različite okrugle stolove, predstavljanje studijskih programa koji obrazuju stručnjake u navedenim područjima, sajam s prehrambenim proizvodima OPG-ova kao i proizvodima dvaju sveučilišta, radionice za djecu kojima se popularizira znanost i podiže razina svijesti o održivom razvoju, pripremanje tradicijskih jela iz Dalmacije i Slavonije. Središnji je dio festivala znanstveni kongres o održivosti mediteranskih ekosustava na kojemu će sudjelovati velik broj međunarodno uglednih znanstvenika iz toga područja. Cijeli program obogatit će i slikarska izložba, koncerti studenata umjetničkih akademija u Osijeku i Splitu te izvedba predstave 'Judita' u produkciji nastavnika i studenata Umjetničke akademije u Splitu', uvodno je kazao prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan, prorektor za nastavu, studente i poslovanje.

U prvom dijelu Sveučilište u Splitu potpisalo je sporazum koji će omogućiti pokretanje procedure uspostavljanja združenog studija Održivi ekosustavi Mediterana sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeka i Sveučilištem u Dubrovniku. 

'Riječi pretvaramo u djela; povezujemo plavu i zelenu Hrvatsku uspostavljajući čvrste veze sa Sveučilištem u Osijeku pa i Sveučilištem u Dubrovniku. Cilj nam je privući studente na diplomski studij koji će se izvoditi na ovim institucijama -  studenti će prvu godinu, primjerice, pohađati u Splitu, drugu u Osijeku. Planiran je upis 20 studenata godišnje - interesa ima, mahom među onima koji su ovdje završili preddiplomski studij', istaknuo je rektor splitskog Sveučilišta prof. dr. sc. Dragan Ljutić. 

Prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku, naglasio je kako je poljoprivreda strateška grana gospodarstva. U tom kontekstu rekao je kako će ove visokoobrazovne institucije ponuditi mladima, osobito onima koji već imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mogućnosti razvoja poslovanja, pregršt novih znanja.

Započela je i konferencija 'Dalmatinka', posvećena poljoprivredi, koja se također odvija u okviru Festivala održivosti. Danijel Koletić kao predstavnik Apriori Worlda i predsjednik organizacijskog odbora projekta 'Inspirirajmo poljoprivredu / Dalmatinka 2024.' naznačio je kako je okupljeno oko 220 srednjoškolaca te više od 100 dionika poljoprivredne zajednice.

'Mediteranska poljoprivreda budućnost je opstanka Dalmacije u prehrambenom lancu. Svi zajedno kao društvo moramo inspirirati poljoprivredu. Među mladima je zaboravljena tema, stoga je moramo vratiti u fokus kako ne bismo bili primorani isključivo na uvoz hrane', upozorio je Koletić.

Izv. prof. dr. sc. Mario Bjeliš, voditelj studija Mediteranska poljoprivreda, otkrio je kako je ideja srednjoškolcima primjerima iz poljoprivredne prakse - bivših studenata koji proizvode u svojim OPG-ovima i predstavnika velikih tvrtki - pokazati da je riječ o grani budućnosti koja im uz primjenu suvremenih tehnologija i alata može osigurati egzistenciju. Drugi je dio konferencije usmjeren ka strateškim odrednicama razvoja hrvatske poljoprivrede, pri čemu se gospodarstvenicima kao i studentima završnih godina nude informacije o mogućnostima koje stavljaju na raspolaganje Europska unija i fondovi ruralnog razvoja. 

'Imamo prepoznatljive autohtone proizvode. Naši su proizvođači, primjerice, maslinovog ulja kao i vina među najboljima, što dokazuje kako se primjenom novih znanja i tehnologija može povećati konkurentnost na tržištu što se tiče ponajprije proizvodnje, potom i prodaje', dodao je Bjeliš. 

Referirajući se na strateška pitanja, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Mladen Fruk - kao izaslanik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - ovom je prigodom kazao kako trendovi posljednjih godina pokazuju kako opada interes srednjoškolaca za upise na agronomske fakultete u Hrvatskoj. Napomenuo je, međutim, kako je Europska komisija pri izradi strateških dokumenata u ovom programskom razdoblju uvidjela važnost prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi.

'Pokrenuta je tako inicijativa da se cilj 90 - koji se tiče prijenosa znanja i inovacija - uvrsti unutar deset strateških ciljeva razvoja poljoprivrede. Također, formiran je AKIS, sustav prijenosa znanja i informacija u poljoprivredi kako bi se znanje sa znanstveno-obrazovnih institucija što lakše proširilo poljoprivrednicima. U tom segmentu vidimo veliku priliku za doprinos mladih znanstvenika i agronoma. Samo ćemo ulaganjem u znanje i inovacije lakše suzbiti probleme koji su pred nama', konstatirao je. 

Zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir ukazala je kako je Hrvatska kao članica korisnica najdugovječnije i najskuplje politike Europske unije - zajedničke poljoprivredne politike, za koju se izdvaja gotovo polovica proračuna. Pored izravnih potpora, kako je naglasila, mladi dobivaju potpore za pokretanje poljoprivrednog biznisa - i to povećane u odnosu na prošlo proračunsko razdoblje. Iznosi se penju i do 100 tisuća eura, Hrvatska se odlučila na 70 tisuća. 

'Osjećamo da broj malih poljoprivrednika raste, ali i dalje imamo problem s interesom za upise na poljoprivredu, veterinu... Situacija se poboljšala sa šumarstvom i prehrambeno-tehnološkim studijima. Iz tog je razloga Odbor za poljoprivredu prvi put od samostalnosti u Saboru otvorio raspravu oko izazova s kojima se sreće srednjoškolsko i visoko obrazovanje upravo u sektorima vezanima uz poljoprivredu. Pozvali smo Ministarstvo poljoprivrede da pokrene nacionalnu kampanju kojim bi se zainteresiralo mlade. 

Također smo apelirali da se mijenja struktura kojom se kasnije tretiraju. Danas, primjerice, jedan savjetodavac dolazi na 550 poljoprivrednih gospodarstva - što je neodrživo. Treba nam, dakle, drugačiji model savjetodavne službe, gdje je šansa za mlade agronome. Dob je naših poljoprivrednika u prosjeku 55-60 godina, a mladi su skloniji učenju, stoga nam je iznimno važna suradnja s akademskom zajednicom - i to ne samo u svrhu prijenosa znanja, već i kreiranja politika za naše poljoprivrednike s obzirom na to da stručnjaci imaju instrumente u svojim rukama. Suradnja znanosti s poljoprivredom nužna je i u kontekstu stvaranja otpornosti na klimatske promjene', iznijela je, među ostalim, Petir.