Hrvatska i Hrvati u osnovnoškolskim i srednjoškolskim udžbenicima i atlasima povijesti susjednih zemalja

S obzirom na zajedničku prošlost, dulju ili kraću, želimo provjeriti  što osnovnoškolci i srednjoškolci Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije i Italije uče o Hrvatskoj i Hrvatima u udžbenicima povijesti i povijesnim atlasima. Budući da su pojedine pokrajine Hrvatske u različitim vremenima bile u sastavu različitih državnih tvorevina (Ugarska, Austro-Ugarska, Venecija, Italija, Osmansko Carstvo, Jugoslavija...) svakako je zanimljiv kurikul nastave povijesti susjednih država. 

Upravo je to tema novinarskog istraživanja i feljtona kojega ćemo objaviti na stranicama Dalmatinskog portala. Naime, Agencije za elektroničke medije (AEM) na temelju Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama prihvatila je temu pod nazivom Hrvatska i Hrvati u osnovnoškolskim i srednjoškolskim udžbenicima i atlasima povijesti susjednih zemalja (Srbija, Crna Gora, BiH, Mađarska, Slovenija, Italija). 

U novom feljtonu saznat ćemo, uz ostalo, ponavljaju li se stereotipi o Hrvatskoj i stvaraju li se novi u udžbenicima povijesti susjednih nacija i država, posebno onih s kojima smo dugo dijelili zajedničko državno i političko uređenje. 

Kao uzorak analizirali smo  osnovnoškolske i srednjoškolske udžbenike po dva izdavača iz Mađarske i Srbije te po jednog izdavača iz Italije, Slovenije,  Crne Gore te tri izdavača iz Bosne i Hercegovine. 

Budući da u Bosni i Hercegovini postoje tri školska programa (srpski, bošnjački i hrvatski), dakle tri povijesne 'istine', svaku od njih   posebno smo analizirali u odnosu na Republiku Hrvatsku, ali i školski kurikul nastave povijesti srpskih i bošnjačkih udžbenika u BiH u odnosu na hrvatski narod u BiH.

Tri povijesna narativa zaslužuju posebnu pozornost. 

Za potrebe studije o udžbenicima dijelove važećih mađarskih, talijanskih i slovenskih udžbenika, koji se odnose na Hrvatsku, Hrvate (hrvatske povijesne osobe i važne događaje za povijest hrvatskog naroda), preveli smo na hrvatski jezik. 

Istražili smo kako se u udžbenicima i povijesnim atlasima susjeda kroz različita povijesna razdoblja, od doseljenja i ranog srednjeg vijeka pa sve do suvremenog doba gleda na Hrvate i Hrvatsku. 

Zajednička prošlost u bivšim državnim zajednicama ne znači i zajednički pogled na tu istu prošlost. Stoga smo željeli provjeriti u kolikoj se mjeri manipulira povijesnim činjenicama u udžbenicima susjeda i obrađuju li se one selektivno.

Na prvi pogled se vide različiti  nacionalni (ili nacionalistički) narativi i historiografski pristupi u školskim programima u nastavi povijesti  susjednih država. 

Kritičkim i objektivnim pristupom provjerili smo prešućuju li se, ignoriraju, umanjuju ili iskrivljuju neki važni događaji za hrvatsku povijest i svojataju li se postignuća osoba iz hrvatske kulture, znanosti ili vojništva od strane drugih. 

Zbog tumačenja raznih nejasnoće i kontroverzi konzultirali smo ne samo hrvatske povjesničare i stručnjake za pojedina povijesna razdoblja nego i povjesničare iz susjednih država. 

Osim toga, istražili smo i provjerili ima li u školskim udžbenicima povijesti i povijesnim atlasima iz susjednih država skriveni politički narativ koji bi pro futuro mogao biti sjeme budućih međunacionalnih nesporazuma. Naime, različite interpretacije zajedničke prošlosti  mogu stvoriti ne samo predrasude prema drugim narodima nego i nove paradigme pa i nacionalne mitove, što može imati nepredvidive posljedice čega smo bili svjedoci 90-ih godina prošloga stoljeća. 

Različito viđenje prošlosti može uzrokovati neprijateljstva i sukobe u budućnosti. 

Šira hrvatska javnost posljednjih je godina, primjerice, bila šokirana informacijama o naljepnicama s obrisima velike Mađarske na automobilima i šalovima, ali i otvorenim velikosrpskim  svojatanjem dubrovačke kulturne povijesti. Jesu li takve pojave samo slučajnosti?

Mi, naime, i dalje živimo u dijelu svijeta mogućih sukoba između pripadnika različitih nacija, religija pa i rasa, ali i pripadnika skupina suprotstavljenih ideologija i politika. Budući da (pre)dugo nismo imali nacionalnu državu, povijest su nam nerijetko pisali drugi. Stoga moramo i trebamo biti informirani o tome kako nas vide drugi. 

Da bismo razumjeli položaj današnje Hrvatske, moramo shvatiti i bolje poznavati njenu povijest. 

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.