INTERVJU Miroslav Delić: Voditelji restorana iz centra grada imaju brojeve mobitela djelatnika Čistoće, samo da smeće niti malo ne bude na ulici

Miroslav Delić, direktor Čistoće, u razgovoru za Dalmatinski portal je obrazložio zašto Ivo Baldasar nema potrebe uzeti, kao zagrebački mu kolega Milan Bandić, šmrk u ruke i reći koliko puta tjedno treba 'polizati grad'. Otkrio je i planove za preseljenje Čistoće na Karepovac, uvođenje novog režima čišćenja centra...

Razgovor moramo početi s Karepovcem...

- Nakon prosvjeda smo sjeli sa predstavnicima inicijative 'Karepovac - drugo lice Splita' i dogovorili se da ćemo kao tvrtka napraviti sve kako bismo olakšali život stanovnicima. Jedino trajno rješenje je sanacija odlagališta. U zadnjih smo godinu ipo dana postavili 2,5 km ograde koji je prije bio nezaštićen prostor, na južnoj smo strani posadili zeleni zid - oko 100 komada čempresa, angažirali smo ljude da očiste pokupe vrećice nakon svake veće bure. Postavili smo mjerne postaje da vidimo ima li štetnih utjecaja odlagališta (za mjerenje plinova, čestica u zraku) koje održavaju predstavnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Mjerenja su pokazala da nema prekoračenja dozvoljenih granica utvrđenih od struke. Stanovnicima su jako smetali neugodni mirisi. Sada radimo u dvije smjene i zemljom pokrivamo sav otpad koji dođe na odlagalište toga dana, a sva vozila koja rade u večernjim terminima parkiramo u prostore tehničke službe i sutradan ujutro ih iskrcamo. Odlagalište je praktički oko sto metara udaljeno od mjesta stanovanja pa smo se na ovaj način prilagodili stanovnicima koji su u suživotu s Karepovcem. Na Karepovcu 20 gradova i općina odlaže smeće i normalno da ga ne možete zatvoriti ne znajući gdje ćete s tim ogromnim količinama smeća. Sve što trenutno radimo je omogućavanje normalnog života stanovnicima, no svi smo svjesni da će se problem riješiti tek zatvaranjem odlagališta.

Najavili ste kompletno preseljenje Čistoće na Karepovac. U kojoj je to fazi?

- Gotovi smo s izradom dokumentacije za izgradnju nove zgrade uprave koja bi se nalazila u prostoru tehničke službe u blizini odlagališta. To bi uvelike smanjilo troškove jer bi većina tvrtke bila na istom mjestu, ali bismo pokazali i stanovnicima da ne bježimo već se smatramo nadležnima za odlagalište. Rok za izgradnju je godinu dana. 

Problem reciklažnih dvorišta

U Splitu postoji očit problem gradnje reciklažnih dvorišta, posljednja 'buna' se dogodila u Varošu.

- Grad Split bi s obzirom na broj stanovnika trebao imati sedam reciklažnih dvorišta, a mi imamo samo jedan na ulazu u Karepovac. To su ograđeni i infrastrukturno opremljeni prostori od 500 do 1000 kvadrata gdje ljudi mogu donositi različite vrste otpada. Predviđeno je da u Splitu imamo tristotinjak zelenih otoka, no nedostaje nam prostora. U godinu dana smo od gradskih kotara zaprimili svega tridesetak lokacija za zelene otoke uz objašnjenja da prostora nema. Postavili smo 2000 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i činjenica je da se oni ne pune tempom koji smo željeli, iako smo ih postavili kraj kontejnera za komunalni otpad. 

Postoji i dio nesavjesnih građana koji u kontejnere za odvojeno prikupljane ubacuju komunalni otpad. Izvršili smo razdvajanje plastike iz grada Splita u reciklažnom dvorištu i u kontejnerima je bilo svega 30 posto plastike, a ostatak razni otpad koji uopće ne bi trebao biti tu. Pola milijuna kuna smo uložili u promidžbene materijale za edukaciju građana, no u ovom se slučaju više radi o nemaru.

Split je posljednjih godina doživio turistički bum, što se odrazilo na obim vašeg posla.

- Čovjek dnevno 'proizvede' kilogram smeća, pa je jasno da su deseci tisuća turista nama osigurali dodatan posao kroz tih pet-šest mjeseci značajnijeg dolaska gostiju, ali to je naša zadaća. Uspjeli smo amortizirati priljev turista uvodeći rad u tri smjene koji obavljaju posao čišćenja grada. Centar grada nema ni jedan kontejner na otvorenom kako ne bi zaudarao građanima i turistima, te se pere svaku noć. Radimo na način da idemo vrata do vrata i prikupljamo smeće, voditelji restorana imaju čak brojeve mobitela naših djelatnika te ih zovu kada se napune kese, samo da ne bi u centru Splita priredili ružnu sliku. Kod većih ugostiteljskih objekata, koji nemaju gdje sa smećem, dolazimo čak i po deset puta dnevno!

Ove smo godine primijetili da je u ljetnim mjesecima povećan odvoz smeća za 30 posto u odnosu na zimu. Ultra festival je ove godine također bio jako zahtjevan. Pored čišćenja stadiona i okolice, imali smo pojačan rad po cijelom gradu. Naravno, ne treba zaboraviti niti činjenicu da svakog vikenda imamo i 40-ak  tisuća gostiju koji su u tranzitu kroz centar grada odnosno trajektnu luku. Povratne informacije nadležnih govore da su gosti zadovoljni čistoćom grada i sami svjesni koliki se napor ulaže za održavanje čistoće.

Moramo istaknuti i da na području Trstenika, Žnjana i Duilova u ljetnim mjesecima otpad odvozimo svakodnevno, iako je plan odvoza (kao i cijena odvoza) tri puta tjedno, ali to je neophodno jer na tom području imate veliki broj kupača i turista.

Moram u ovom kontekstu naglasiti da Čistoća zadnjih osam godina nije podizala cijene građanima i da je ta cijena ako ne najniža onda među najnižim cijenama u Hrvatskoj. Također, nije se mijenjala cijena čišćenja javno-prometnih površina koju plaća Grad, a koja čini 16% našeg proračuna.

Prosjek bolovanja u Čistoći je ispod tri posto

Angažirate li nekoga za pomoć kad su zahtjevniji događaji tipa Ultra festivala?

- Ne angažiramo druge zaposlenike ni firme, nego naši zaposlenici sve odrađuju sami. O godišnjim odmorima se u tim mjesecima ne razmišlja, a radnike motiviramo primjerenim plaćama. Naši radnici znaju da će ostvariti stimulaciju ako ne izostaju s posla. Prosjek bolovanja u Čistoći je ispod tri posto! A znamo da su uvjeti rada teški s obzirom na to da se radi po svim vremenskim uvjetima i s materijalom koji u najmanju ruku nije zahvalan. Moram naglasiti da se i veliki dio sredstava ulaže u zaštitu radnika.

Naveli ste da Čistoća ima vjerojatno najniže cijene u Hrvatskoj, čak duplo niže nego što Zagrepčani plaćaju za istu uslugu. Kako je to moguće?

- Pametnom organizacijom smanjujemo troškove. Imamo optimalan broj ljudi s obzirom na poslove koje obavljamo, a uveli smo sustav preraspodjele radnog vremena kojeg drugi ne koriste. Naše redovno radno vrijeme je od ponedjeljka do subote, ljudi rade sedam sati četiri dana u tjednu, a dva dana po šest sati. Na taj način nemamo velikih izdataka za rad u osnovnoj djelatnosti iako se radi svakodnevno. Osim toga, velika sredstva ulažemo u tehniku, prosjek starosti naših kamiona je odličnih pet godina, što sigurno doprinosi lakšem izvršavanju posla.

Ne bacajte kriomice glomazni otpad, mi ga besplatno preuzimamo

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je nedavno u 4.30 sati ujutro uzeo šmrk u ruke i poručio da 'dvaput tjedno treba polizat' grad'...

- Centar Splita se pere svaku noć, a ne samo dva puta tjedno. Kada bismo ga prali samo dva puta tjedno, izgledao bi, vjerujte, sasvim drugačije. Namjera nam je povećati površinu koju peremo. Trenutačno je to prostor omeđen Zagrebačkom, Sinjskom, Poljanom Tina Ujevića i Plinarskom, a prije svega bismo željeli proširiti djelovanje na Varoš, Bačvice i Firule, gdje se odvija veća turistička djelatnost. Cilj nam je također i povećati intezitet rada s malim komunalnim vozilima u centru grada, zbog toga smo i ove godine nabavili dodatna tri vozila kako bi još uspješnije održavali čistoću u centru grada.

Na rubnim dijelovima grada zna se naići na odbačenu bijelu tehniku, namještaj...

- U medijima se često spominje glomazni otpad koji postoji na ulicama. Valjalo bi naglasiti da u svakom kotaru postoji određeni dan kada stanovnici mogu pripremiti glomazni otpad kojeg će zaposlenici Čistoće pokupiti besplatno. Taj raspored se nalazi na našim internet stranicama, ali i izvan navedenog plana ako postoji potreba te sukladno dogovoru s građanima dolazimo na lokaciju i prikupljamo glomazni otpad. Sukladno takvom načinu rada u gradu Splitu i ne postoje problem kao u drugim većim gradovima (npr. Zagrebu) gdje postoje stotine divljih odlagališta glomaznog otpada. Problem nekada nastane ako je otpad bačen na privatan posjed u kojeg mi ne smijemo ući bez posebne dozvole vlasnika. Ali, zato apeliram, nema potrebe kriomice ostavljati glomazni otpad, mi ga besplatno preuzimamo...