Jerković se nada uspjehu SDP-a na EU izborima, izdvojila dva svoja ključna postignuća

Romana Jerković (SDP, S&D), hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, pred raspuštanjem ovoga saziva izrazila je optimizam za SDP-ovu listu na nadolazećim europskim izborima. Istaknula je kako su radili vrijedno i profesionalno te kako se nada da će glasači prepoznati rezultate koji su postigli. 

Uz još troje SDP-ovaca, Jerković je ušla u parlament nakon Brexita. Ovom se prigodom u Strasbourgu osvrnula na dva ključna postignuća svojega mandata. 

'Moje političko nasljeđe činit će rad na zakonu o digitalnom identitetu, za koji sam bila izvjestiteljica Europskog parlamenta. Riječ je o mobilnoj aplikaciji koja će predstavljati svojevrsni digitalni novčanik u koji će se moći pohraniti osobna iskaznica, putovnica, domovnica, rodni list, diplome, zdravstveni kartoni, porezna kartica i brojni drugi dokumenti. 

S njima će se moći identificirati u svakoj članici Europske unije, što u praksi podrazumijeva da će, primjerice, mladi čovjek iz Hrvatske koji želi studirati u Berlinu moći sve potrebne dokumente proslijediti jednim klikom. Također će, recimo, moći elektronski povući recept i preuzeti lijek bilo gdje u EU-u. Nadalje, navedeno može značiti da ćemo ubuduće moći i elektronski glasati ili, pak, da će roditelji elektronski upisivati djecu u knjigu rođenih. Bezbroj je mogućnosti.

Bilo je skeptičnih i u parlamentu zbog osiguravanja privatnosti, odnosno zaštite podataka, no u dvije godine rada na vrlo kompliciranom zakonu suzbili smo taj izazov. Osigurali smo sigurnost i zaštitu podataka te ga uskladili sa svim drugim zakonima, GDPR-om i aktom o kibernetičkoj sigurnosti te uveli i druge principe s istim ciljem. Valja napomenuti da će korištenje digitalnog novčanika biti na dobrovoljnoj bazi kao i da će, u slučaju gubitka ili krađe mobitela, dokumenti biti zaštićeni pinom i biometrijskim podacima', obrazložila je. 

Napore je uložila i u unaprjeđenje zdravstva kao članica posebnog pododbora za borbu protiv raka. Ukazala je kako je posrijedi velik javnozdravstveni problem kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Štoviše, upozorila je da je naša država druga po smrtnosti od karcinoma te kako se suočava s izuzetno lošim zdravstvenim navikama svih dobnih skupina. 

'Nacija smo koja puno pije i puši, malo se kreće, pati od debljine, a s druge strane 40% karcinoma može se spriječiti dobrom prevencijom. Rezultat je borbe protiv karcinoma izuzetno važan dokument, povijesna prilika za Hrvatsku. Pored smjernica i primjera dobre prakse, program teži četiri milijarde eura raspoređenih po godinama. Hrvatska ove godine na raspolaganju ima 75 milijuna eura za preventivne programe.

U sve ovo vrijeme bavljenja zdravstvom ukazivala sam na probleme onkološke skrbi u Hrvatskoj, na izuzetno malu zdravstvenu prosvijećenost, što nije samo odgovornost pojedinca, već i države - odaziv je na preventivne programe katastrofalno mali. K tome, 2016. ministar Milan Kujundžić ukinuo je preventivni program za rak vrata maternice i nitko ga nije vratio. Upozoravala sam da je oprema u Hrvatskoj loša i zastarjela. Organizirala sam dvije važne konferencije - o spomenutoj skrbi onkoloških bolesnika te na temu preventivnih programa. Konačno je Ministarstvo zdravstva vratilo probir za rak vrata maternice. Čini mi se da sam dala doprinos tim sitnim pomacima', navela je zastupnica Jerković. 

Napomenimo i kako je otvorila svojevrstan javni kanal kojim je pozivala građane da joj ukažu na problematiku nesaniranog otpada s ciljem njihove zaštite. Kontaktirala je tako s, među ostalima, stanovnicima Vranjica. 

'Uputila sam pitanje Europskoj komisiji, apostrofirajući nepravilnosti i nedosljednost države koja je otpad trebala sanirati. Uzvraćeno mi je korektnim odgovorom, ali je konkretan učinak izostao. Žao mi je što hrvatska država apsolutno nema sluha niti razumijevanja za problem koji nije samo ekološki, već i ozbiljan zdravstveni', rekla je. 

Dok su, kako je istaknula ambiciozni trenutni ciljevi o klimatskoj neutralnosti, nada se da će Europski parlament u novom sazivu više djelovati po pitanju zelene tranzicije. Stava je kako je desni, odnosno konzervativci deklarativno podržavaju, no kako u praksi imaju figu u džepu. Ona, pak, smatra da se od tog projekta ne treba odustati.