Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Predavanje 'Hrvatski jezik od borbe za samosvojnost do rastakanja' dr. Domagoja Vidovića

Predavanje 'Hrvatski jezik od borbe za samosvojnost do rastakanja' dr. Domagoja Vidovića

U dvorani Dominikanskog samostana

Povodom 56. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Hrvatska udruga Benedikt i Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu organiziraju  u ponedjeljak 20. ožujka s početkom u 18 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu, u Hrvojevoj ulici pored Pazara, predavanje dr. sc. Domagoja Vidovića: 'Hrvatski jezik od borbe za samosvojnost do rastakanja'.

'Tisućljetnoj pisanoj kulturi unatoč, u posljednjih se dvjestotinjak godina hrvatski jezik bori za međunarodno priznanje. Iako je jedan od službenih jezika Europske unije, neprestano se preispituje njegova samosvojnost te je izložen različitim izravnim i bočnim udarima uglavnom u obliku deklaracija o zajedničkom jeziku te posezanja za hrvatskom književnom baštinom. U posljednjih je dvadesetak godina sve izraženija i pojava jezičnoga separatizma, katkad potaknuta izvana (tzv. bunjevački jezik), a katkad i u domovini (tzv. čakavski jezik)', napisano je o predavanju.

O samom autoru: Domagoj Vidović od 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Doktorirao u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja pod mentorstvom Dunje Brozović Rončević. Danas radi na projektima Odjela za onomastiku i etimologiju te projektima Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK) i Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) koje podupire HRZZ. Ujedno je voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju (od 2020.) i metkovske podružnice Instituta (od 2014.). U travnju 2020. uvršten je u popis nacionalnih stručnjaka za predmetno područje standardizacija zemljopisnih imena te savjetovanje u području hrvatskoga standardnog jezika u sklopu suradnje s hrvatskim prevoditeljskim odjelima Službe za hrvatski jezik u Europskoj komisiji. Predmetom je njegova užega zanimanja onomastika na rubnim hrvatskim prostorima, dijalektologija i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta. 

Objavio je tri samostalne knjige i četiri u suautorstvu, više od trideset izvornih znanstvenih radova i sudjelovao na desetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje i popularno-znanstvene radove u nacionalnim i mjesnim časopisima te na više portala i društvenih mreža.

Vaša reakcija na temu