Prošlo je godinu dana od tragedije u kojoj su poginula trojica pomoraca s trajekta Lastovo

Prije godinu dana u Malom Lošinju u padu pramčane rampe trajekta Lastovo poginuli su članovi posade Boško Kostović, vođa stroja iz Vinišća te kormilari Marko Topić iz Solina i Denis Šarić iz Zadra. Inspekcijskim pregledom Ministarstva mora nakon nesreće utvrđeno je kako su pomorci stradali prilikom provjere brtve pramčanih vrata. 

Zapovjednik, koji je naložio provjeru, dolaskom na zapovjedni most primijetio je kako je rampa podignuta, ali nije mehanički osigurana od pada. Pokušao je putem radio stanice pozvati vođu palube koji se nalazio u garaži. Misleći da ga ne čuje zbog buke, zapovjednik je isključio hidrauliku pramčane rampe. Pokušao je dobiti vođu palube, ali bez uspjeha. Pronašao ga je u garaži te kazao da rampu treba zabraviti. Vođa palube uputio se ka pramcu, a za njim i zapovjednik, no tragediju nisu uspjeli spriječiti. 

Obavljenom simulacijom utvrđeno je kako rampa pada dvije minute nakon isključenja hidrauličkog sustava za podizanje i spuštanje. Testiranje je pokazalo da je hidraulički sustav sposoban zadržati rampu u bilo kojem položaju, no kada je sustav isključen, rampa mora biti ili naslonjena na obalu ili u gornjem položaju mehanički osigurana. 

Lastovo je nakon nesreće povučeno iz prometa, a pola godine kasnije smijenjena je Uprava Jadrolinije na čelu s Davidom Soptom, koji je od eksperta za pomorsko pravo profesora Dragana Bolanče za 25 tisuća eura naručio ekspertizu o nesreći koja skida odgovornost s Uprave. 

Istog dana je Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci pokrenulo istragu protiv zapovjednika Lastova , prvog časnika palube i vođe palube, i to zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. Sumnjiče ih da su postupali protivno pravilima struke, propisima o sigurnosti na brodu i postupcima upravljanja brodom. 

Svjesni da tri člana posade obavljaju radove ispod rampe koja nije bila propisno osigurana klinovima, zapovjednik je isključio hidrauličnu pumpu, iako je znao da rampa može stajati u podignutom položaju jedino dok pumpa radi, vođa palube propustio je izdati zapovijed kormilaru za propisno osiguranje rampe klinovima, a prvi časnik propustio ga je upozoriti da izda takvu zapovijed, izvijestio je DORH povodom pokretanja istrage.   

Inspekcija Ministarstva mora zaključila je i kako stradali pomorci nisu smjeli biti poslani na radove oko pramčanih vrata jer je to u suprotnosti s poslovnikom broda koji navodi da svaki pregled nedostataka na pramčanim vratima i rampi ili bilo kakvi radovi posade nisu dozvoljeni. Posada nije imala ovlaštenje pregleda brtve pramčanih vrata prije uspostavljenog kontakta s inspektorom. 

Utvrđeno je i kako odgovorne osobe na brodu, zapovjednik i prvi časnik palube, nisu bili upoznati s poslovnikom broda i dozvoljenim aktivnostima, kao i da posada broda nije bila na odgovarajući način upućena u sustav podizanja i spuštanja te osiguranja pramčane rampe. 

Rampa na Lastovu je nekontrolirano pala iz nepoznatog razloga i u rujnu 2006. godine, dok je u studenom 2012. pala zbog puknuća hidrauličnog motora. 

Zaključeno je kako sustav upravljanja sigurnošću u Jadroliniji nije u cijelosti uspostavljen, održavan i provođen sukladno Uredbi EZ-a o provedbi Međunarodnog pravilnika upravljanja sigurnošću te kako je zapovjednik Lastova prekršio odredbe poslovnika broda kojim se propisuju odgovornosti pojedinih članova posade u obavljanju operativnih zadaća vezanih uz sustav pramčane rampe. 

Lastovo je do ove nesreće bio jedan od najomiljenijih trajekata u floti Jadrolinije, sposoban ploviti i po najgorim vremenskim uvjetima. Godinama je povezivao najzahtjevniju liniju od Splita do Lastova i za njega su imali samo riječi hvale. Dalmatinski portal napravio je 2019. reportažu s posadom Lastova na plovidbi prema Veloj Luci.