SUVREMENI TRENDOVI 'Mobiteli su dramatično utjecali na novinarstvo'

Fotogalerija (36)

Zanimljiv se uvid u suvremene medijske trendove pružio u jednom u nizu panela u okviru trodnevne međunarodne konferencije Communication& Media Days Split 2024. posvećene dezinformacijama, mobilnom novinarstvu, medijskoj reprezentaciji i medijskoj pismenosti, u organizaciji Sveučilišnog studija Komunikacija i mediji. 

Petra Kovačević sa Sveučilišta u Zagrebu, ujedno novinarka, upoznala je okupljene s konstruktivnim novinarstvom te osnovama solutions novinarstva koje se proširilo SAD-om te se pojavilo i u redakcijama u Europi. Svojevrsna su, prema njenom obrazloženju, suprotnost klasičnom. 

'Zastupnici solution novinarstva primijetili su da danas mediji svijet predstavljaju znatno negativnijim no što on jest. Negativnost je, naime, nit vodilja za događanja o kojima vrijedi izvijestiti. Stoga su novinari u Danskoj i paralelno u Americi pokušali pronaći nove novinarske prakse, odnosno utuviti novi mindset kojem je poanta da je pregršt toga vrijedno da postane vijest. 

Konstruktivno novinarstvo, međutim, ne podrazumijeva samo pozitivne vijesti, nego one iz kojih publika može nešto naučiti, osvijestiti svoju građansku ulogu. Dodatak je mainstream novinarstvu. Solutions novinarstvo nalazi se ispod kišobrana konstruktivnog; s njime je krenulo tzv. Solutions Journalism Network gurajući ga u redakcije. Ne primjenjuje se samo u malim medijima, nego se i u velikima stavlja u prvi red, što je dokaz da 'pali' i da ga publika želi. Ta vrsta izvještavanja ne obuhvaća samo pružanje informacije, već i storytelling kroz koji se govori o društvenim problemima te pronalazi rješenje za njih. Prirodno se stvara pritisak na nadležne za promjene', iznijela je. 

O inovativnim storytelling tehnikama govorila je i Tena Perišin, također profesorica sa Sveučilišta u Zagrebu. Ispričala je kako su četiri godine radili na projektu kroz koji su eksperimentirali s novinarskim sadržajem kako bi provjerili što može privući mladu publiku. 

'Premda smo očekivali suprotno, naše je istraživanje pokazalo da mladi gledaju TV te da je to medij kojem najviše vjeruju. Na upite otkud dobivaju vijesti, uzvratili su preko interneta, odnosno društvenih mreža kojima, pak, ne vjeruju - što je mali apsurd. 

Iskristaliziralo se da je potrebno raditi drukčije, kreativno, razvijati nove forme i formate te koristiti sve dostupne digitalne alate kako bi sadržaj koji plasiramo bio što bolji', kazala je, među ostalim. 

U kontekstu budućnosti medija Miroslav Ivić kao predstavnik Slobodne Dalmacije konstatirao je kako će novinarstvo zasigurno preživjeti, no kako novine, nažalost, broje posljednje dane. Ilustrirao je to podatkom da su trenutne prodajne naklade svih 11 dnevnih novina u Hrvatskoj ravne prodajnoj nakladi jedne u devedesetima. Ukazao je ujedno na, iz njegove perspektive, krucijalne boljke suvremenog novinarstva. 

'U medijskim kućama odustaje se od putovanja na mjesta događaja, praktički nema više novinara na terenu; manjka novca i vremena. Paralelno je na medijskoj sceni sve više sadržaja. Osobit je problem degradiranje novinarske struke - portali su puni amaterskih uradaka, prepisivačine, odustajanja od standarda i temeljnih postulata struke. Primjerice, čitatelji više ne znaju tko je autor. Rezultat su zbunjenost, apatija, gubitak povjerenja, isključivanje građana iz društvenih struktura i zatvaranje u grupe istomišljenika. 

Rješenje je u povratku pravom novinarstvu, afirmiranju autorskog vrhunskog novinarstva te vjerodostojnost i etika kao imperativ. Da bi preživjeli, izdavači u Hrvatskoj jačaju ulogu pretplate weba, pribjegavaju novim formatima novinarstva kao i korištenju umjetne inteligencije kao alata za povećanje produktivnosti', naveo je. 

Mate Prlić, predstavnik Dalmatinskog portala, iznio je tezu da su mobiteli dramatično utjecali na novinarstvo danas. Započeo je navođenjem činjenice da se sadržaj danas 95% konzumira preko njih, za razliku od prije deset godina kada je pokretao medij te kada su to primarno bila računala. Referirao se pritom i na potrebu financijske logike koja uvelike mijenja princip rada. 

'Novinari više nisu u poziciji moći, teško mogu raditi kvalitetan sadržaj koji će donijeti i publiku i zaradu. Sve je mjerljivo pa ako teme ne prolaze kod čitatelja, potrebno je promijeniti model. Primjerice, prije samog Dalmatinskog portala pokrenuli smo tjednik 'Vrime' oko kojeg su se okupili vrhunski autori koji su radili kvalitetne tekstove s kontekstom. Propao je nakon godinu dana. Na početku rada na portalu osvijestili smo da ne možemo imati samo takav sadržaj jer on jednostavno ne zanima dovoljan broj čitatelja nužan da biste bili jak news portal. Objektivno kvalitetan sadržaj itekako je potreban, ali je nužno pronaći način kako ga isfinancirati, rekao je Prlić. 

Kazao je i da novinari više nisu gospodari novinarstva jer se prilagođavaju formatima koji bolje prolaze na platformama na kojima se objavljuje njihov sadržaj, zatim da su mobiteli i 'lajvanje' s događaja utjecali i na uloge u redakciji, te da su se navike čitatelja promijenile i da danas žele informaciju - odmah, a tada nužno mora doći do pada kvalitete.

'Vrhunski odrađen novinarski rad se često ne monetizira jer se više ne zna tko je izvorno napisao tekst budući da ga brzo prenesu svi portali. Na koncu se opet sve svede na čitanost', iznio je jedan od problema. 

Vesna Vujević napomenula je kako je Radio Kampus uspio objediniti razne multimedijske alate, što je danas prijeko potrebno. Navela je primjer studenata koji s terena u kratkom roku dostavljaju i tekst, video, sadržaj za društvene mreže. Takvo što ranije je, prema njenim riječima, bilo nezamislivo. 

'Radio je tehnologija sam po sebi. Bilo kakve tehnološke napretke brzo preuzima, adaptira i prilagođava potrebama svog sadržaja. Mobitel je ubrzao naše procese u dvije linije; internoj komunikaciji - s radijskim producentima, reporterima, voditeljima, tehnikom, audioprodukcijom, prodajnim timom... - i komunikaciji na van, odnosno prema našim slušateljima - nadovezala se Silvija Turić s Radio Dalmacije. 

Referirajući se upravo na komunikaciju sa slušateljima, napomenula je da su uvidjeli velik potencijal iste. Istražili su njihove interese kada su posrijedi glazba, vijesti i preostali sadržaj te na njihovu temelju složili program. 

'Bila nam je to prilika za stupiti u kontakt s njima i pozicionirati se i kao online i vizualni medij. Pustili smo ih u našu kući, dali im uvid u naše radne dane. Mobiteli su nam donijeli prisniji i osobniji odnos. S druge strane, od njih dobivamo vrijedne materijale - priče, probleme, muke. Sve to dovelo je Radio Dalmaciju do respektabilnih brojki', zaključila je.