ZELENI PRSTEN STARE GRADSKE JEZGRE: Trogirani konačno rješavaju problem poplava uslijed plima

Fotogalerija (11)

Unatoč nevremenu i obilnoj kiši, građani Trogira u velikom broju su se odazvali dvosatnoj javnoj prezentaciji projekta ‘Zeleni prsten stare gradske jezgre’.

Gradska vijećnica bila je puna do posljednjeg sjedećeg mjesta. Brojni su bili zainteresirani za tri zelena projekta koja kreću u realizaciju u 2025. i podrazumijevaju uređenje parkova Žudika, Fortin i zelene zone ispred crkve Sv. Dominika na rivi.

- Sigurno da nam je Stara gradska jezgra jedan od najbitnijih dijelova grada, naš dnevni boravak, i da su nam zelene površine i zelene politike jako bitne. Već godinama pripremamo projekte rekonstrukcije i uređenja zelenih površine, neke smo već odradili, neki su u višem stupnju pripreme, a za neke je izrađena projektna dokumentacija - u uvodu je rekao Ante Bilić, trogirski gradonačelnik koji je zahvalio svima zato što su se odazvali na javni uvid.

Osim estetskog segmenta ove priče, rekonstrukcija Žudike podrazumijeva i uređenje obalne šetnice s podizanjem zidova.

- Znamo svi koliko velike probleme imamo s poplavama i plimama, tako da je u parku Žudika predviđeno podizanje razine obale, uređenje zelenih površina, rješavanje parkinga, rješenja uz pročelja zgrada s uređenjem javnih površina i štekata, te dodatnih sadržaja i dječjih igrališta. Kad se sve realizira, mislim da će ovo biti projekt koji će preobraziti sliku Trogira i s kojim ćemo dobiti dodatnu kvalitetu javnih površina - obrazložio je gradonačelnik.

Na tri projekta radila su tri različita arhitektonska ureda. Arhitektonska radionica Centar je prije 24 godine projektirala uređenje obale grada Trogira, a danas Petra Ivanišević Brzulja iz tog ureda radi na nastavku uređenja obale, odnosno zelene zone ispred crkve Sv. Dominika na rivi.

- To je zapravo ‘džep’ od same rive, koji je sad u neuređenom šljunčanom stanju s neuređenom zelenom travnatom površinom. Na zahtjev grada smo pristupili preprojektiranju tog dijela, ostavljajući što više zelenih površina, popločali smo površinu ispred same crkve te samostana Svetog Dominika - objasnila je Ivanišević Brzulja koja je naglasila da ima prostora za moguću doradu projekta i uvažavanje sugestija građana.

Smatra kako je riječ o vrlo malom zahvatu s kamenim popločenjem, nekoliko klupa koje će formirati ugodniji prostor za sjedenje, s malo rasvjete, četiri nova stabla i parkovnim uređenjem.

Arhitekt Dragan Žuvela je zadužen za uređenje Žudike, a prije nego je prezentirano idejno rješenje, ukratko je okupljene uveo u povijest tog dijela grada.

- Ovim projektom park namjeravamo privesti svrsi koja je malo potresena neodržavanjem i neartikulacijom. Mislim da će to na kraju biti kvalitetan atmosferičan prostor, a upravo tome smo težili. Park Žudika je linearni park, dakle, nije riječ o parku gdje ljudi dođu i borave, već je tranzitan, a uz to nije bio održavan i sad je malo fragmentiran. Ovim projektom smo ga povezali, ojačali i stavili neke gravitacijske točke da se ljudi imaju razloga u njemu zadržati, sjest na klupu, da se podigne atmosferičnost i scenografski potencijal tog parka ispred stare jezgre. Nadamo se da će ovim projektom takva ideja zaživjeti punim plućima - najavio je Dragan Žuvela.

Njegovi kolege Mate Žaja i Ivan Radeljak iz studija Omniarh bili su zaduženi za projektiranje parka Fortin, područja koje se prostire na 20.000 metara četvornih. Njihov projektni zadatak je vrlo kompleksan, jer je trebalo odgovoriti na problem sve većeg utjecaja plavljenja obale, ali i reanimirati dijelom zapušteni prostor.

Namjeravaju to napraviti podizanjem obale integralno s reorganizacijom pješačkih šetnica, ugostiteljskih terasa, parkirališta i društvenih sadržaja. Njihovoj studiji prethodila je analiza problematike plavljenja, ali i povijesnog konteksta tog prostora.

Najavili su povećanje broja parkirnih mjesta za mopede i motocikle, ostat će gotovo jednak broj parkirnih mjesta za automobile, ali su osigurali mjesta za dostavu. Što se tiče štekata, visinskom barijerom jasno su ograničili njihovo širenje, te povećali zelene površine između terasa ugostiteljskih objekata.

U raspravu su se uključili građani koji su generalno bili zadovoljni prezentiranim projektima, ali su isticali probleme s turistima koji uriniraju na javnim površinama te ugostiteljskim terasama koje su se s godinama nekontrolirano širile.

- Zašto ne bi bunker u Žudiku postao zahod? Ljudi nemaju di pišat? - pitao je jedan od građana.

- Ne može koristiti za tu svrhu, jer je strukturalno problematičan. To ne bi bila racionalna investicija - među ostalim je rekao arhitekt Žuvela i dodao kako bi se javni zahod mogao napraviti u projektu kolega koji su radili na uređenju Fortine. No, građani su tražili da se razmisli o javnom sanitarnom čvoru u Žudiku blizu mosta.

Jedna Trogiranka je zagovarala izmicanje automobila iz centra grada, no arhitekti i pojedini sugrađani se nisu složili s takvom idejom. Gradonačelnik smatra da je to nemoguće jer se život u samom centru mora nastaviti.

Najviše primjedbi bilo je na manjak sanitarnih čvorova, što će se očito morati doraditi u zamišljenim idejnim rješenjima.