Novi GUP može zaštititi dubrovački prostor ubuduće, ali ne može zaustaviti izdavanje dozvola za uredne zahtjeve podnesene dok je sadašnji GUP još na snazi, upozorila je Centrova dubrovačka gradska vijećnica Viktorija Knežević.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković javnosti je poručio da je 'zaustavio te procese' te da do usvajanja novog GUP-a u zaštićenom području Dubrovnika neće biti izdavanja bilo kakvih dozvola.
Takva poruka građanima ostavlja dojam da je gradnja već zaustavljena i da će novi GUP trajno zaštititi parcele koje bi prema najavljenim rješenjima trebale postati zelene površine.
'Voljela bih da je tako. Nažalost, nije. Dok je sadašnji GUP na snazi, Grad ga treba primjenjivati. Tko prije stupanja novog GUP-a na snagu preda uredan zahtjev s potrebnim projektom i dokumentacijom, ima pravo da se o njegovu zahtjevu odlučuje prema pravilima koja vrijede danas', istaknula je Knežević.
Ako projekt ispunjava uvjete sadašnjeg GUP-a i sve ostale zakonske uvjete, dozvola se mora izdati čak i ako ta parcela u novom GUP-u postane zelena površina.
Novi GUP ne djeluje unatrag.
Ni čekanje do njegova donošenja ne mijenja pravnu situaciju. Zahtjev podnesen dok vrijedi sadašnji GUP i dalje će se rješavati prema sadašnjem GUP-u, bez obzira na to kada će odluka o zahtjevu biti donesena.
'Opća zabrana izdavanja svih dozvola dok je važeći GUP i dalje na snazi jednostavno nije mehanizam koji zakon poznaje. Gradonačelnik može i treba tražiti da se svaki projekt provjeri do posljednjeg detalja, bez pogodovanja i bez gledanja kroz prste. Može i treba tražiti da se ne izda nijedna nezakonita dozvola. Ne može, međutim, zakonito narediti službeniku da odbije zahtjev koji ispunjava važeća pravila', poručila je Knežević.
Naglasila je da službenik ne odgovara za političku poruku, nego za rješenje koje potpisuje.
Zakon je u tom pogledu vrlo jasan. Za zgrade koje idu izravno na građevinsku dozvolu, članak 56. stavak 2. Zakona o gradnji odbijanje dozvole zbog navodne neusklađenosti s prostornim planom, iako je projekt očito usklađen s tim planom, smatra teškom povredom službene dužnosti službenika koji takvo rješenje donese.
Istodobno, članak 148. stavak 5. Zakona o prostornom uređenju izričito propisuje da se primjenjuje prostorni plan koji vrijedi na dan podnošenja zahtjeva. Takvo pravno stajalište potvrđeno je i u sudskoj praksi. Ustavni sud u odluci U-III-1344/2014 razmatrao je gotovo identičnu situaciju: zahtjev je podnesen dok je gradnja bila dopuštena, a zemljište je zatim novim prostornim planom pretvoreno u zelenu zonu. Sud je potvrdio da se mora primijeniti plan koji je vrijedio kada je zahtjev podnesen.
Isto je pravilo potvrdio i Visoki upravni sud u presudi Usž-1982/2020-2.
'Zato eventualno ukidanje takvog rješenja pred Ministarstvom ili sudom ne bi bilo iznenađenje niti naknadno rušenje gradske zaštite prostora 'iz Zagreba'. Bio bi to predvidiv ishod primjene zakona i sudske prakse koji su poznati već danas', upozorila je Knežević.
Dodala je da njezino upozorenje nije obrana bilo kojeg investitora, nego pokušaj da građani dobiju točnu informaciju o stvarnom dosegu novog GUP-a.
'Želim da se prostor zaštiti i da se ne izda nijedna dozvola koja ne ispunjava sve propisane uvjete. Upravo zato građanima treba jasno reći što novi GUP može, a što ne može. Može postaviti stroža pravila za budućnost, ali ne može zaustaviti uredne zahtjeve podnesene dok vrijedi sadašnji GUP', zaključila je Knežević.
Prostor zaslužuje stvarnu zaštitu, a građani točnu informaciju. Najava nije isto što i pravni učinak.
