INTERVJU Katarina Vukojević: Healthtech Adria predstavlja ključan korak u pozicioniranju Splita kao mjesta gdje se oblikuje budućnost zdravstva u regiji

Medicinski fakultet u Splitu i NetHub, zdravstveno-inovacijski hub i poduzetnički akcelerator, 2. i 3. listopada organiziraju drugu po redu Healthtech Adria konferenciju. Medicinski fakultet u Splitu i ove godine će biti domaćin konferencije s naglaskom na aktualne trendove, izazove i prilike u području biofarmaceutike, medicinskih tehnologija i digitalnog zdravstva.

Konferencija je besplatna, a dva tjedna prije popunjeno je više od 300 mjesta što dovoljno govori o interesu za temu healthtecha.

Tim povodom, razgovarali smo s prof. dr. sc. Katarinom Vukojević, prodekanicom za znanost na Medicinskom fakultetu u Splitu o nadolazećoj konferenciji, suradnji s NetHubom, ali i o budućnosti zdravstva u kontekstu sve većeg korištenja umjetne inteligencije.

Kada je započela suradnja Medicinskog fakulteta i NetHuba? Koja je zajednička poveznica i vizija suradnje?

- Suradnja između Medicinskog fakulteta u Splitu i NetHuba započela je prije više od 10 godina kroz zajedničku prepoznatu potrebu za jačanjem zdravstveno-inovacijskog ekosustava u našem gradu i regiji. Zajednička nam je vizija stvoriti most između znanosti, obrazovanja i prakse te ubrzati put novih ideja od laboratorija do pružatelja zdravstvene skrb i pacijenata. Suradnja nam omogućuje da kao fakultet ostanemo u središtu inovacijskih procesa, a istovremeno potičemo studente, profesore i liječnike da aktivno sudjeluju u stvaranju rješenja koja odgovaraju na stvarne potrebe pacijenata i zdravstvenog sustava.

Predajete na Medicinskom fakultetu u Splitu i na Sveučilištu u Mostaru, kakve su po vama nove generacije studenata, budućih liječnika?

- Današnje generacije studenata otvorene su za učenje i spremne usvajati nova znanja, osobito kada je sadržaj povezan s praksom i stvarnim situacijama iz kliničke prakse. Njihov interes za medicinu i dalje je vrlo izražen, a posebno traže više praktičnih vježbi i iskustva iz stvarnog rada s pacijentima. Primjećujem i da žele razumjeti širi kontekst medicine, ne samo liječenje bolesti nego i kako funkcionira zdravstveni sustav, što je dobra podloga za buduće liječnike koji će morati surađivati interdisciplinarno i donositi informirane odluke u složenim okolnostima. Također, svjesni su sve većeg značaja tehnologije u pružanju zdravstvene skrbi, od digitalnih alata i telemedicine do umjetne inteligencije i naprednih dijagnostičkih sustava, što ih dodatno motivira da prate suvremene trendove i razvijaju kompetencije koje će biti ključne u medicini budućnosti.

Koriste li studenti umjetnu inteligenciju u učenju?

- Da, i to na sve raznovrsnije načine. Koriste AI alate za brzo pretraživanje i sažimanje znanstvenih članaka, izradu strukturiranih bilješki i simulaciju kliničkih scenarija. AI im pomaže brže povezati teoriju i praksu, no naglašavamo da je riječ o pomoćnom alatu, a ne zamjeni za vlastito znanje i kliničko promišljanje. Na fakultetu ih učimo kako kritički procijeniti informacije koje dobivaju, kako razlikovati pouzdane izvore od netočnih i kako odgovorno koristiti tehnologiju. Ove vještine pomoći će im i kasnije u kliničkom radu, kada će sve češće surađivati s digitalnim alatima i sustavima temeljenima na umjetnoj inteligenciji.

Kad smo kod umjetne inteligencije, koliko je ona danas zastupljena u medicini?

- Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti, ona je već sada dio svakodnevne medicinske prakse. Koristi se za analizu radioloških snimki, patohistoloških uzoraka i velikih skupova podataka, pomaže u ranom otkrivanju bolesti i personalizaciji terapija. AI može prepoznati promjene brže nego ljudsko oko, ali njegova prava vrijednost je u tome što liječnicima oslobađa vrijeme za ono najvažnije, razgovor s pacijentom i donošenje složenih odluka. Budućnost medicine vidimo kao suradnju čovjeka i tehnologije, gdje jedno nadopunjuje drugo.

Kakvi su statistički pokazatelji interesa među studentima za studij medicine? Kakve su prognoze u idućih deset godina?

- Interes za studij medicine je i dalje iznimno velik jer svake godine bilježimo višestruko veći broj prijava u odnosu na raspoloživa mjesta. To pokazuje da mladi medicinu doživljavaju kao područje koje im nudi jasne profesionalne mogućnosti i priliku da rade na unapređenju zdravlja ljudi. U idućih deset godina očekujemo stabilan interes, uz sve veću potrebu za povezivanjem medicinskog znanja s biomedicinskim istraživanjima i novim tehnologijama. Kao fakultet nastavljamo ulagati u kvalitetne mentore i suvremene nastavne metode kako bismo studente pripremili za zahtjevnu i brzo mijenjajuću kliničku praksu.

Početkom listopada u suradnji s NetHubom organizirate drugu Healthtech Adria konferenciju. Što očekuje posjetitelje i stručnu javnost?

- Ovogodišnja konferencija donosi bogat dvodnevni program s više od 35 domaćih i međunarodnih predavača te više od 300 sudionika. Prvog dana publika će moći čuti predavanja i panel rasprave o tome kako funkcioniraju uspješni zdravstveno-inovacijski ekosustavi u regiji, kakvu ulogu imaju farmaceutske kompanije u razvoju inovacija te kako 3D tehnologije i umjetna inteligencija mijenjaju način dijagnostike i liječenja. Drugog dana naglasak je na investicijama u zdravstvu, načinu razmišljanja investitora i mogućnostima javnog financiranja za startupe, a posebno mjesto zauzima NetHub Catalyst pitching natjecanje u kojem startup timovi, kao i prošle godine, imaju priliku predstaviti svoje ideje pred međunarodnim investitorima. Konferencija okuplja istraživače, kliničare, znanstvenike i poduzetnike te stvara prostor za umrežavanje i razmjenu iskustava. Naš je cilj da se upravo u Splitu oblikuju suradnje i projekti koji mogu imati učinak i izvan Hrvatske te da grad postane prepoznatljivo mjesto okupljanja zdravstveno-inovacijske zajednice u regiji.

Može li se ovom konferencijom i sličnim inicijativama Split pozicionirati kao središte healthtecha u regiji?

- Konferencije poput Healthtech Adrie predstavljaju ključan korak u pozicioniranju Splita kao mjesta gdje se oblikuje budućnost zdravstva u regiji. Grad ima snažnu medicinsku i sveučilišnu zajednicu te široku mrežu stručnjaka iz različitih područja, što čini čvrstu osnovu za razvoj novih rješenja. Ovakvi događaji stvaraju jedinstveno okruženje u kojem se susreću liječnici, istraživači, profesori, poduzetnici i investitori, a kroz razmjenu iskustava i ideja potiče se stvaranje partnerstava i pokretanje konkretnih projekata. Posebno je važno što se ovdje povezuju različite generacije čime se gradi kontinuitet znanja i stvaraju prilike za edukaciju i mentorstvo. Upravo to povezivanje i umrežavanje ključni su preduvjeti da Split postane prepoznatljivo središte zdravstvenih inovacija, ali i točka na kojoj se okuplja međunarodna zajednica kako bi zajedno razvijala rješenja s globalnim utjecajem.

Koji su po vama trenutno najveći zdravstveni izazovi u Hrvatskoj i svijetu?

- Najveći izazovi koje danas vidimo su starenje populacije i porast kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, što stvara dodatni pritisak na već opterećene zdravstvene sustave. Uz to, mentalno zdravlje postaje jedno od ključnih područja na globalnoj razini jer se sve više mladih i radno aktivnih ljudi suočava s anksioznošću, depresijom i sindromom izgaranja. Potrebno je jačati preventivne programe i promicati zdrave životne navike kako bismo smanjili učestalost kroničnih bolesti, ranije prepoznavati rizične skupine i osigurati dostupnu, pravovremenu skrb. Jednako je važno osigurati ravnotežu između ulaganja u nove tehnologije i očuvanja ljudskog pristupa u medicini, kako bismo zadržali kvalitetu i empatiju u liječenju pacijenata.