Kad maslinovo ulje smrdi, a fast food miriše. Splitske znanstvenice razotkrile najčešće zablude o zdravlju i prehrani

Fotogalerija (7)

Informacija je danas više nego ikad, ali istina se u toj kakofoniji sve teže razaznaje. U vremenu u kojem 'svi znaju sve', granica između mišljenja i znanstveno potvrđene činjenice često se gubi. Prava vrijednost znanosti leži u onome što se sve češće zaboravlja – provjeri činjenica. Pogotovo kad je riječ o našem zdravlju.

U tom je duhu Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije obilježio danas Svjetski dan znanosti, a ovogodišnja tema bila je 'Znanost i zdravlje'. Na panelu održanom u prostoru Centra okupile su se četiri stručnjakinje koje povezuju znanstvena istraživanja s praksom: izv. prof. dr. sc. Mia Perić, Žanet Bradarić, dipl. ing. chem., Marija Selak, mag. nutr., i dr. sc. Mirella Žanetić. Moderatorica i organizatorica događaja bila je Ivana Bokavšek, prof.

Govoreći o ulozi znanosti u svakodnevnom životu, panelistice su obuhvatile četiri područja: rekreaciju i kineziologiju, endokrinološko zdravlje, prehranu te važnost mediteranske prehrane i maslinova ulja u prevenciji bolesti.

Izv. prof. dr. sc. Mia Perić s Kineziološkog fakulteta u Splitu upozorila je na izazov današnje generacije koja često ne zna razlikovati vjerodostojne izvore od dezinformacija.

– Mi smo odrasli u vremenu kad se informacije provjeravalo, kad se išlo u knjižnicu i tražilo izvore. Danas mladi rijetko idu dalje od dva klika. Često prihvaćaju ono što im Chat GPT napiše bez provjere, a njemu je bitno samo dati odgovor, makar bio i netočan – kazala je Perić.

U svom je izlaganju predstavila i širu primjenu kineziologije, izvan profesionalnog sporta, usmjerenu na zdravlje opće populacije.

– Kineziološka znanost pomaže nam razumjeti kako pokret i tjelesna aktivnost poboljšavaju zdravlje, životni stil i kvalitetu života. I to nije teorija, to su konkretni, mjerljivi učinci na tijelo i um – zaključila je Perić.

Žanet Bradarić iz Zavoda za nuklearnu medicinu govorila je o sve češćim poremećajima rada štitnjače, koji pogađaju i vrlo mlade.

– Viđamo djecu i adolescente s problemima štitnjače. Razlozi nisu potpuno jasni. Govorilo se o utjecaju Černobila, ali ništa nije dokazano. Ono što sigurno znamo jest da stres, brz tempo života i manjak vitamina D imaju veliku ulogu – rekla je.

Naglasila je i važnost pravilne prehrane i mikronutrijenata.

– Moj je slogan: 'Zdrava štitnjača – sretan život'. Prehrana i stil života imaju presudnu ulogu, a bez dovoljne razine vitamina D i željeza teško možemo govoriti o optimalnom zdravlju – istaknula je.

Nutricionistica Marija Selak govorila je o ulozi zdrave prehrane i upozorila na porast pretilosti te loše prehrambene navike, osobito kod djece. Istaknula je kako je danas vrlo teško razbijati mitove koji preplavljuju društvene mreže.

– Imamo sve više djece s prekomjernom težinom, s bolestima štitnjače, autoimunim i probavnim bolestima. Znanost jasno propisuje što je ispravno, ali teško je objasniti roditeljima da nisu sve informacije koje pronađu na internetu istinite. Nije svaka ‘nova metoda’ nešto što bi trebalo isprobavati – rekla je.

Posebno se osvrnula na činjenicu da smo i u Dalmaciji sve više zapustili prehranu koja nam je stoljećima bila prirodna. Doduše, posljednjih godina fast food postao je jeftiniji od mediteranske prehrane.

– Po istraživanjima, dalmatinska su djeca 'gora' nego slavonska – najmanje se držimo mediteranske prehrane. A da ne spominjemo postotke pretilosti – rekla je Selak.

Istaknula je i važnost roditeljskog primjera.

– Kad dijete kaže da jede pizzu jednom tjedno, a roditelj se uplaši, tada vidi koliko loše jedu i koliko je važno da i roditelji prihvate promjene. Dijete ne može samo – zaključila je Selak.

Nadovezujući se na to, dr. sc. Mirella Žanetić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, voditeljica laboratorija za ispitivanje kvalitete maslinovih ulja, otkrila je poraznu statistiku – sve manje djece voli maslinovo ulje.

– Djeca u višim razredima i srednjoj školi već imaju formirane prehrambene navike i teško ih je potaknuti da probaju nešto novo. Najmlađi su još otvoreni, oni će umočiti kruh u ulje i uživati, ali stariji to često odbijaju jer im 'smrdi' ili to ne jedu – rekla je.

Dodala je da su hrvatska ulja među najboljima na svijetu, no domaći ih potrošači i dalje ne znaju dovoljno cijeniti.

– Znanost nema smisla ako ne dođe do krajnjeg korisnika. Zato pokušavamo prenijeti znanstvene spoznaje o maslinovu ulju na razumljiv način – dodala je.

Ekstradjevičansko maslinovo ulje, objasnila je, sprečava kardiovaskularne bolesti, regulira krvni tlak, pomaže kod dijabetesa, poboljšava probavu, a istraživanja posljednjih godina pokazuju i zaštitni učinak kod nekih vrsta karcinoma.

– I da, može se pržiti na maslinovu ulju – dodala je sa smiješkom.

Organizatorica i moderatorica Ivana Bokavšek zaključila je da je upravo to bila svrha obilježavanja Svjetskog dana znanosti – pokazati da znanost ne pripada samo laboratorijima i sveučilištima, nego svakodnevici svakog od nas.

– Znanost često ostaje zatvorena u akademskim okvirima. Ovim putem željeli smo je približiti lokalnoj zajednici, govoriti razumljivim jezikom i pokazati njezinu svrhu, a to je zdravlje. Svaka od naših sugovornica svojim radom doprinosi zdravijem i svjesnijem društvu – rekla je Bokavšek.

Na panelu su znanstvenice imale priliku pred publikom razotkriti neke od najčešćih mitova o zdravlju i prehrani te odgovoriti na brojna pitanja i nedoumice okupljenih posjetitelja, što je događaju dalo dodatnu dozu živosti i dijaloga između znanosti i zajednice.