Znanstvenici razvili krvni test za depresiju i bipolarni poremećaj
Identificirali su 26 ključnih biomarkera koje su zatim koristili u naknadnoj istrazi
Grupa znanstvenika koju je predvodio profesor Alexander B. Niculescu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvila je test krvi koji može otkriti ozbiljnost depresije pacijenta, kao i obavještavanje o riziku za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja.
Najnoviji test krvi zasnovan na prethodnom radu Niculescuve grupe, gdje su identificirali biomarkere krvi koji mogu pratiti suicidalnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
- Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tijekom posljednja dva desetljeća, posebno u posljednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora. Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće. Da joj pomogne postati poput drugih suvremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi - rekao je Nicolescu, prenosi N1.
Razvoj testa zahtijevao je veliki posao. Obuhvaćajući četiri godine i uključujući više od 300 sudionika, Niculescuov tim proceduralno je slijedio plan od četiri koraka kako bi otkrio koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa za depresiju i bipolarnost, prenosi IFL Science.
Prvo, pratili su grupu sudionika u studiji tijekom određenog vremenskog perioda, procjenjujući promjene u njihovom raspoloženju i korelirajući to s promjenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi, prelazeći iz jednog raspoloženja u drugo. Nakon identifikacije nekih biomarkera kandidata koji su mijenjali razine s promjenama raspoloženja, Niculescuov tim je zatim ukrštao i potvrđivao biomarkere koje su pokupili sa svim prethodno dokumentiranim biomarkerima iz srodnih studija na terenu.
Identificirali su 26 ključnih biomarkera koje su zatim koristili u naknadnoj istrazi gdje su pratili promjene ovih biomarkera u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju. Nakon te validacije, koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu koristiti markere da procjene koliko pacijent može biti bolestan ili bi mogao postati u budućnosti.
Nakon toga, na osnovu svojih nalaza i sposobnosti testa krvi da točno procjeni ishode pacijenta, oni su ga koristili za prilagođavanje lijekova potrebama pacijenta.
- Ovim radom željeli smo razviti testove krvi za depresiju i bipolarni poremećaj, da napravimo razliku između njih i da prilagodimo tretmane za svakog pacijenta ponaosob. Biomarkeri krvi se pojavljuju kao važni alati u poremećajima kod kojih subjektivnost pojedinca ili klinički dojam zdravstvenog radnika nisu uvijek pouzdani. Ovi testovi krvi mogu vam otvoriti vrata za precizno, personalizirano podudaranje s lijekovima i objektivno praćenje odgovora na liječenje - dodao je Niculescu.
Zanimljivo je da je tijekom studije Niculescuov tim otkrio još jednu važnu vezu između gena za cirkadijalnim ritmom, gena koji reguliraju naš unutrašnji biološki sat, budnost i sezonske promjene, i poremećaje raspoloženja. Ovo bi moglo objasniti zašto neki pacijenti dobivaju ozbiljnije simptome kada se sezona mijenja, kao i poremećaji spavanja koji se često prijavljuju kod poremećaja raspoloženja.
U eri u kojoj se biomarkeri krvi sve više koriste u medicini za procjenu i dijagnozu, ova studija predstavlja važan korak naprijed u postavljanju održivog krvnog testa za depresiju i bipolarnu bolest.
- Biomarkeri krvi nude stvarne prednosti kliničke prakse. Mozak se ne može lako biopsirati kod živih pojedinaca, pa smo godinama naporno radili na identificiranju biomarkera krvi za neuropsihijatrijske poremećaje. S obzirom na činjenicu da će jedna od četiri osobe tijekom svog života imati epizodu kliničkog poremećaja raspoloženja, potreba i značaj napora poput našeg ne mogu se precijeniti - rekao je profesor.