'Split je kao Divlji zapad, samo što su ferate u vesternima sigurno dolazile na odredište unatoč napadima Apača'

Ni Liga prvaka, ni izravni prijenos na Trećem programu Hrvatske televizije nisu zaustavili publiku Pričigina da do posljednjeg mjesta napune amfiteatar Doma mladih drugu večer festivala pričanja priča.

Eminentni pisci i jedna prevoditeljica s prostora nekadašnje Jugoslavije, na temu 'Kako su moji doznali da sam gay' nasmijavali su auditorij do suza.

I ove godine goste je izabrao i vodio kroz ugodnu večer također duhoviti Kruno Lokotar, a izbor je pao na Gorana Samardžića iz Bosne i Hercegovine, Filipa Balunovića iz Srbije, Makedonku Rumenu Bužarovsku, domaćeg Romana Simića Bodrožića, stalnog gosta Emira Imamovića Pirkea iz Žaborića te Đurđu Strsoglavec iz Slovenije.

Imamović Pirke je dočekan i ispraćen ovacijama, a tko god je čuo jednom ovog pisca kako pripovijeda, jasno je i zašto je tako omiljen. Uspio je Imamović spojiti priču o 'izlasku iz ormara' s UN-om, ratom u Sarajevu i povrh svega tamnoputim gayem. Toliko da je nana Hajla zavapila kako su Srbi lijepi.

Ipak, najveći pljesak zaradila je Makedonka Bužarovska, koja je priču o tome kako reći svojima da si gay povezala s poznatom aferom u svojoj državi oko prisluškivanja političara, novinara i drugih osoba iz javnog života.

I tako, rekla je Bužarovska jednu notornu istinu kroz pripovijedanje - još uvijek ljude više zanima tko s kim spava i jesi li gay, nego stvarni kriminal i korupcija.

Za 'skretanje' s pričiginske rute potrudio se debitant Simić Bodrožić koji je, uz Marija Glavaša na gitari, čak i zapjevao pjesmu o homoseksualcima. Kamere HTV-a već su se isključile, ali to nije smetalo ni pripovjedača ni publiku da se nastave zabavljati.

- Genijalna publika, sve je bilo super i nadam se da su uživali! Jako teška forma, ali nadam se da sam ih uspio zabaviti - kazao je Simić Bodrožić.

Još jednom debitantu, mladom Filipu Balunoviću je također bilo sjajno.

- Više se bavim teorijom i filozofijom, tako da mi je ovo prvo iskustvo ovakvog tipa. Međutim, publika je toliko divna i interaktivna, da i ako imaš tremu, brzo te pusti i sve ide lako - dojmovi su Balunovića.

Zadovoljan je bio i direktor Pričigina Petar Filipić, posebice jer je tehnički dio odlično funkcionirao. Nije bilo muke po tonu...

- Vlada jedna simbioza pripovjedača i publike, u to bi se malo možda trebali uključiti i sociolozi i psiholozi, ha, ha. Moj dojam da ljudi dolaze jer znaju da će biti dobro i lijepo, i ako se dogodi koji sitni propust, to je opet dobro jer ispada jedna prirodna situacija - zaključio je Filipić.

Splićani i gosti koje zanimaju vesterni preselili su se potom u hotel Bellevue. Tamo se, naime, nastavila pričiginska večer na temu 'Kamo je odjahao vestern?'. Eda Vujević, Živko Skračić, Živorad Tomić i Tahir Mujičić pod moderatorskom palicom Jurice Pavičića su osim vođenja kroz povijest, pa i s dozom nostalgije, prisjećajući se onih koji nema više među živima a zadužili su žanr, i dobrano nasmijali publiku.

- U vesternima je dobro uvijek pobjeđivalo zlo, a kasnije smo u životu shvatili da ne pobjeđuje dobro, nego odvjetnici. Kao djeca igrali smo se kauboja i Indijanaca. Kauboji su postali lokalni šerifi i političari, a Indijanci u rezervatu radnici Brodospasa ili Dalmacijavina. Doduše, u Dalmacijavinu imaju barem vatrenu vodu, dok u Brodospasu čekaju velikog bijelog brata da im donese za španjulet. Danas Split daje na Divlji zapad, nema tu razlike: na Marjanu može graditi kuće di god ko oće, porađaju se žene u KBC Split skoro isto ka i u onim poštanskim kočijama... Doduše, razlikujemo se po ferati: na Divljem zapadu si bija siguran kad se ukrcaš, unatoč napadima Apača da će ferata stić na odredište, a u Splitu danas kad se ukrcaš nije sigurno da će vlak stić do Zagreba - nasmijao je Skračić okupljene.

Spomenimo i da je ozbiljnog tona Živorad Tomić naglasio kako je HTV jedina javna televizija s terminom za vesterne. Subota ujutro rezervirana je za klasike po Tomićevom izboru.

- Iako se ne snimaju vesterni u toj formi, mogu reći da nije odjahao nikud. Danas su tu ulogu preuzeli filmovi o superjunacima. Novi vesterni, koji su preselili u svemirske prostore slobode, poput Ratova zvijezda. Ipak, još postoji težnja za vesternom, što dokazuje velika gledanost filmova subotom ujutro - naveo je Tomić.

Razlog zašto ljudi vole vesterne, složni su govornici, je zato što vole slobodu. Divlji zapad je i nastao kao potreba za odlaskom u nedođiju, u zemlju u kojoj vrijedi poseban zakon, ali i pravda. Tomić je otkrio i da je jako malo filmova zapravo snimljeno prema istinitim događajima, a da je sve drugo mašta koja vodi u svijet gdje vrijede drukčija pravila, doduše i mnogo ubijanja, ali i pobjede junaka i pravde.

Dodajmo da je uoči priče o vesternima prikazan isječak iz splitskog vesterna Gorana Zloića Zloje, pisca i kamiondžije, ljubitelja starih automobila i opera sa Sirobuje na kojega je utjecaj ostavio i vestern Winnetou, sniman i na Šinama i Barutani.

Druga večer Pričigina protekla je tako, sve u svemu, u dobrom, duhovitom i edukativnom tonu, a treći dan se nastavlja u četvrtak od 18 sati u klubu Quasimodo sa specijalnim izdanjem Bookvice, te od 19.30 u Domu mladih s pričama o Alki koje će moderirati dobro znana Tanja Mravak, dok je konac večeri, u 22 sata, opet rezerviran za hotel Bellevue. Bit će promovirana knjiga 'Split za početnike (abeceda grada)' autora Ivice Ivaniševića i Renata Baretića.