Dudanov park u Kaštel Kambelovcu bio je jučer, zahvaljujući snažnim interpretacijama povijesnih i književnih tekstova učenika Osnovne škole kneza Trpimira i Osnovne škole Ostrog, kulisa za prisjećanje svega što nas je dovelo do toga da ponosno i slobodno možemo živjeti hrvatski san.
Ovogodišnji program Đardina čitanja posvećen je velikom jubileju - 1100 godina hrvatskog kraljevstva i glagoljaštva, pa su se tako jučer mogli čuti tekstovi posvećeni zahvalnosti za mir i slobodu, kao i oni nastali u trenutcima kad je ideja o domovini živjela samo u srcima njezinoga naroda, piše Portal grada Kaštela.
Program su započeli učenici Osnovne škole kneza Trpimira koji su se marljivo pripremali zajedno sa svojim mentoricama Jelenom Klarić, Nađom Vuličević, Antonijom Topić i Ivonom Jerković. Marija Arambašić pročitala je pjesmu Antuna Mihanovića Lijepa naša. Uslijedila je Paula Jureškin, prošlogodišnja pobjednica maneken čitanja s Duša Hrvata Ivana Tolje, a nakon nje Marko Janković koji je izveo pjesmu La liberta Giorgia Gabera. Stihove o prvome hrvatskome kralju pjesme Tomislav pročitala je Luna Čeme, a zatim se Josip Brljević predstavio s pjesmom Zvonimirova lađa.
Jelena Ivanda pročitala je engleski prijevod pjesme Svakidašnja jadikovka Tina Ujevića, a Josip Brljević Matoševu pjesmu Pri svetomu kralju. Stihove iz Gundulićeve Dubravke, pjesmu Himna slobodi pročitala je Ema Boljat. Tvoju zemlju Drage Britvića pročitala je Mihaela Tadin, dok su Trešnje tugarinke Diane Zalar pročitali Alesandra Andrić i Toma Škalic.
- Učenici naše škole već tradicionalno sudjeluju u Đardinu čitanja. Raduje nas činjenica da se sudjelovanju u programu rado priključuju učenici kako nižih tako i viših razreda. U današnje vrijeme, kada tehnologija sve više preuzima svakodnevni život, poticanje djece na čitanje postaje važnije nego ikada. Čitanje ne samo da obogaćuje vokabular i razvija maštu, već i potiče kritičko razmišljanje i emocionalnu inteligenciju. Ove godine naglasak je na obilježavanju 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva koje je važno ne samo kao povijesni trenutak, nego i kao podsjetnik na vrijednost slobode, samostalnosti i kulturnog naslijeđa. Iznimno nam je važno našim učenicima pokazati kako je potrebno njegovati i čuvati hrvatsku riječ - istaknula je Antonija Topić, učiteljica OŠ kneza Trpimira.
Učenici Osnovne škole Ostrog, koje su pripremale mentorice Marija Fistonić i Luca Bandić, pridružili su se snažnim interpretacijama povijesnih i književnih tekstova. Hana Bralić pročitala je pjesmu Hrvatska Drage Ivaniševića, dok je Sara Carev odvela sve prisutne u daleku prošlost ulomkom iz Dolaska Hrvata Ksavera Šandora Đalskog. Josip Benedikt Ćurić pročitao je pjesmu o prvome hrvatskome kralju pod nazivom Knez i kralj Tomislav Saše Veroneka Germandika.
Kranjčevićeva pjesma Moj dom koju je pročitala Monika Čabraja spominje nas onih teških trenutaka kad smo domovinu mogli imati samo u srcu. Marija Barać pročitala je pjesmu Zemlja moja, a Ivan Pavao Barać pjesmu Jezik roda moga Petra Preradovića.
- Pripremali smo se jako dugo uz našu nastavnicu, jesi smo krafne i uživali smo u zajedništvu. Pomagali smo jedni drugima kako bismo danas bili što bolji. Bilo nam je jako lijepo i uživali smo - kazali su nam učenici OŠ Ostrog Monika Čabraja i Ivan Rabadan.
Borba za slobodu naročito je namučila Dalmaciju, njezine težake i ribare. Mnogi su se otimali za naše more, a priču o onima koji su tome odolijevali pročitala je Mia Dadić. Ona je pročitala ulomak iz Omiških gusara Alojza Majetića, a Anton Soldo predstavio se pjesmom Dalmatino povišću pritrujena Ljube Stipišića.
Hrvatski duh i borba za slobodu bili su prisutni i u našem zagorju te su iznjedrili jednog od najvećih narodnih junaka u Hrvata - Matiju Gupca. Njegovo obraćanje seljacima iz Seljačke bune Augusta Šenoe pročitao je Ivan Rabadan, a za kraj, Rita Pašalić pročitala je pjesmu Tvoja zemlja Drage Britvića.
Sljedeće druženje Đardina čitanja zakazano je za srijedu 21. svibnja u Botaničkom vrtu Osnovne škole Ostrog u Kaštel Lukšiću u 17.30 sati kada je na rasporedu čitanje s piscem, a ovogodišnja gošća bit će Vjekoslava Huljić.