U Galeriji Emanuel Vidović postavljena je izložba Büyük Menderes istaknutog splitskog umjetnika Matea Perasovića, povodom pola stoljeća izlaganja. Svečano otvorenje je sutra, u subotu, u podne, kustos izložbe je Branko Franceschi.
Nakon Nacionalnog muzeja moderne u umjetnosti gdje je djela predstavio u lipnju, Splićani i gosti će sada moći uživati i u Galeriji Vidović.
Izložbu prati katalog na hrvatskom i engleskom jeziku u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Muzeja grada Splita dok je za grafički dio zaslužna Ana Zubić.
'Svaka slika je slojevit objekt koji objedinjuje pozadinski sloj od akrilnog zrcala u boji, od njega odmaknuto providno staklo na kojem se odvija slikanje i redukcija slikanog sloja i/ili pjeskarenje po precizno izvedenom uzorku u lijepljenoj foliji. Kombinacija materijala i postupaka Perasoviću nakon višegodišnjeg eksperimentiranja omogućuje potpunu kontrolu nad efektom prostornosti unutar same kompozicije, začudan koloristički efekt koji se mijenja suobrazno poziciji promatranja i ciljanu atraktivnost vizualnog dojma.
Sadržaj slika apstraktni je geometrijski ili geometriziran uzorak u kompleksnom prepletu. U slučaju Arabica to je elipsa s prorezom, a sličan meki, egzotični efekt povezuje ih sa srodnim radovima s motivima meandra. Fokus na primarnim geometrijskim oblicima nastavlja se u ciklusu kvadratičnih kompozicija sa središ-njim motivom kruga, odnosno, motivom multiplikacije kvadratnih oblika u svoje-vrsnom yin-yang obrascu izmjene punog i praznog u artikulaciji kompozicije.
Sudeći po nazivima, Perasovićeve složene kompozicije nisu puki egzercir performativne perfekcije, dekorativnosti uzoraka i tonalnih elaboracija. Nazivi upućuju na konkretne geografske lokacije bogate kulturološke povijesti poput Büyük Menderes / Velikog meandra, slavne rijeke u Turskoj, ili već spominjanih varijacija Arabice, koja se dakako referira na sortu kave.
Sukladno nazivima, oba ciklusa svojim serifnim formama i zasićenim tonovima purpura na zlatnim i srebrnim pozadinskim slojevima asociraju na orijentalnu dekorativnu raskoš. Kvadratične su pak kompozicije nazvane po ezoterijskim, univerzalnim ili egzistencijalnim pojmovima. One s motivom kruga slijede ustaljenu simboliku univerzalnog i božanskog, one s kvadratičnim yin-yang uzorkom simboliku energetskog nadopunjavanja, a svoje specifične teme iznose u varijacijama izvedbenih zahvata ili u njihovim kombinacijama.
Naposljetku, elaborirani likovni jezik i korišteni motivi ukazuju nam na Perasovićevo pedeset godina razvijano shvaćanje umjetničkog djela kao rezultata kompleksnog sraza univerzalnog, božanskog i kulturološkog s nepoznanicom ljudskog stvaralačkog potencijala i kapaciteta. U Perasovićevu slučaju možemo reći da neizvjesnosti nema, široka rijeka njegove stvaralačke energije još ustrajno meandrira i razvija se prema horizontu budućnosti', dio je slikovitog prikaza Branka Franceschija o radu istaknutog Splićanima.
Mateo Perasović je diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na odjelu grafike u klasi prof. Dževada Hoze. Od 1979. radi kao likovni pedagog, a posebno se ističe njegov rad kao profesora mentora na Školi likovnih umjetnosti u Splitu 1990. – 2007., odnosno kao vanjskog suradnika Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost 2000. – 2007., prvo u statusu predavača, a od 2005. u statusu docenta gdje predaje slikarstvo i akt.
Od 2007. do 2021. u stalnom je radnom odnosu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu kad odlazi u mirovinu kao redovni profesor u trajnom zvanju. Od 2007. do 2021. obnaša dužnost prodekana za nastavu (dva mandata) i dekana (dva mandata). Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split od 1980. do 2015. i predsjednik udruge od 2002. do 2015. (tri mandata). Od 2006. do 2007. obnaša dužnost predsjednika koordinacije udruga likovnih umjetnika Republike Hrvatske. Godine 2009. postaje član Stručnog povjerenstva za primanje novih članova u
Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika (dva mandata). Pripremio je i objavio stručni priručnik Slikarski rječnik (Narodno sveučilište u Splitu, 1994.), Slikarski pojmovnik (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, 2002.), Memento likovne kulture (Mentor d.o.o., Split, 2002.), Memento povijesti umjetnosti (Mentor d.o.o., Split, 2002.) i monografiju Strah od smrti / Istraživanje i razvoj artefakta (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, 2017.). Izlaže od 1975. godine.
Dobitnik je Nagrade Emanuel Vidović, velike nagrade Splitskog salona 1990. godine. Živi i radi u Splitu.