FOTOGALERIJA Treći dan Mediteranskog festivala knjige donio raznolike promocije, razgovore i književne susrete
Evo što nas sutra čeka
Popodnevni, promotivni dio trećeg dana osmog Mediteranskog festivala knjige počeo je na mediteranski način: fjakom. Preciznije, Jurica Pavičić predstavio je zbirku eseja i reportaža poljske spisateljice Aleksandre Wojtaszek koji se zove baš tako - 'Fjaka' (Disput).
'Fjaka je posvećena nama, viđenju nas očima nekoga iz inozemstva', rekao je Pavičić.
Wojtaszek je željela biti novinarka od svoje mladosti, da bi završila kao sveučilišna profesorica. Hrvatsku je kao predmet zanimanja izabrala prilično slučajno, da bi se u našoj kulturi i mentalitetu pronašla zbog svog temperamenta, a pomogla joj je i sličnost dvaju jezika, bez obzira na brojne, ponekad smiješne nesporazume poput naručivanja 'palačinki s proljevom'. Inače, kako je rekla, u Poljskoj postoji čak desetak studija kroatistike, i uspijevaju privući dovoljan broj studenata.
'Fjaka' je nastala zbog toga što je žanr književne reportaže vrlo popularan, ali takve knjige o Hrvatskoj nije bilo. Zbog toga Wojtaszek kaže da ovo i nije knjiga za Hrvate, nego je namijenjena Poljacima koji o Hrvatskoj ne znaju dovoljno. Na sličan način sada priprema i knjigu o Crnoj Gori.
'Mnogo toga u knjizi za Hrvate je previše očito i poznato, ali s druge strane im može biti zanimljiva optika nekoga iz druge zemlje', kaže, dodajući da se pri pisanju vodila više novinarskim nego znanstvenim stilom, i da je u cijelom procesu uživala. Nastojala je biti svuda, razgovarati s ljudima različitih ideoloških pozicija, i svi su je prihvaćali bez obzira na njezinu ljevičarsku poziciju, od Torcide na poljudskom sjeveru, preko povorke sjećanja u Vukovaru do braniteljskog šatora. Inače, najavila je da će doći u Split proslaviti Hajdukovu titulu prvaka 'makar dobila otkaz'.
Za sebe kaže da je politički sazrela u Jugoslaviji i Hrvatskoj, nakon što je odrasla i odgojena u katoličkoj konzervativnoj obitelji. Došla je s 20 godina s ugrađenim antikomunizmom, premda je naginjala lijevo, da bi danas bila - za Hrvatsku - umjerena socijaldemokratkinja, a za Poljsku ekstremna. Za razliku od uobičajenih stavova Poljaka, za koje kaže da svi misle da su plemići, Wojtaszek se ponosi svojim seoskim podrijetlom, zbog čega je fascinirana Matijom Gupcem.
U knjizi je pisala i o Titu, kojeg inače jako cijeni, ali mu je odlučila naći slabu točku, i našla je iz feminističkog rakursa, smatrajući ga najgorim mužem 20. stoljeća zbog njegovog odnosa prema ženama s kojima je provodio život. Pojedini desničarski mediji su je proglasili neprijateljem zbog stava prema Titu i teze da Tuđman jest stvorio Hrvatsku, ali u tome ne vidi ništa pozitivno.
'Tuđman je u devedesetima nudio politiku iz vremena kad se politički formirao, dakle u četrdesetim i pedesetim godinama', rekla je na promociji. Inače, nevezano s aktualnim događajima u tom gradu, Wojtaszek u knjizi piše i o svojim boravcima u Benkovcu, u kojeg je prvi put došla još kao studentica.
Na kraju, rekla je da stalno pokušava tragati za Mediteranom, bez obzira koliko se u njemu osjećala kao u sredini koja ni po čemu nije njezina.
Nastavilo se predstavljanjem svojevrsne organizacije nazvane Hrvatski autorski strip čiji je predstavnik bio Matija Pisačić, s kojim je razgovarao splitski strip autor Ivan Marušić. HAS je nastao kao Facebook stranica, i priključio se prilično bogatom hrvatskom strip nakladništvu. Okrenuti su isključivo domaćim autorima, i nekomercijalnom stripu. Govoreći o profilu takvih radova, Pisačić i Marušić su rekli da su obično u pitanju autori koji manje-više sve rade sami, te se često okreću i vlastitim iskustvima. HAS je inače dosad objavio 25 albuma.
Nebojša Lujanović i Alida Bremer u prvom su od dva večernja programa - oba sjajno posjećena - predstavili svoje knjige 'Jošuino drvo', odnosno 'Tesla ili Zatvaranje krugova' (obje u izdanju Frakture), uz moderiranje prevoditelja Srećka Jurišića.
Roman Alide Bremer govori o splitskom liječniku Antunu Matijaci, stvarnoj osobi, koji s desetak dolara dolazi u Ameriku, i u New Yorku i drugdje se ostvaruje. I 'Jošuino drvo' je roman o putovanju, u ovom slučaju u Jeruzalem koju godinu prije današnjeg rata.
'Putovao sam kao netko tko nije vjernik, ali me to mjesto povuklo na promišljanje o vjeri i životu', kaže Lujanović, dodajući da je došao do spoznaje kako je najvažnije biti dobar.
U 'Tesli ili Zatvaranju krugova' Nikola Tesla jest jedan od likova, no u romanu je mnoštvo likova koje Bremer vješto uklapa u priču o muškom prijateljstvu.
'Ante Matijaca je bio optimist i svaku prepreku rješavao vjerom u vlastitu misiju, i bilo mi je važno izgraditi njegov odnos prema drugim likovima u tom muškom svijetu', kaže Bremer, koja je knjigu radila dugo, uz puno istraživanja u SAD-u, posebno bogatog svijeta koji je financirao Teslin i Matijacin rad, ali i uz razgovore s članovima Tesline obitelji Danom i Boškom Budisavljevićem koji žive u Zagrebu.
Završna promocija u petak bila je rezervirana za novi roman Jurice Pavičića 'Usta puna mora' (Stilus), još jedan u nizu njegovih sjajnih kriminalističkih romana za koje je dosad dobio brojne nagrade. Jedan od dvoje promotora Srećko Jurišić rekao je da je Pavičić upisao Hrvatsku na europsku mapu kriminalističkog romana svojim djelima u kojima se bavi i slojevima poput tranzicije, devastacije prostora i drugim temama kojima se autor bavi.
Tanja Mravak pak kaže da u svakom od Juričinih romana jasno doživljava društvenu klimu i njegove opise Dalmacije u kojima vodi prema raznim lokalitetima preciznošću Google Maps.
'U njegovim romanima lako doživljavam puteve i mjesta na kojima se oni događaju. Osim toga, u 'Ustima punim mora' nudi i mrežu odrastanja u istoj sredini, pripadnost određenoj skupini', kaže Mravak.
Pavičić je rekao da je ovaj roman nešto konvencionalniji unutar kriminalističkog žanra, istinski 'whodunit'. Zbog toga i jest nastao nešto brže od ranijih romana, jer je imao skoro zadani okvir. Uz to, na neki način se 'obračunao' s vlastitom generacijom i vlastitim društvenim slojem koji su u hrvatskom društvu imali najbolje što se moglo dobiti od Jugoslavije, zaželjeli kapitalizam i onda ostavili mlađima od sebe puno toga lošega.
'Glavni junak je lik koji je sve podredio svom komoditetu, i za kojeg sam želio da čitateljima ide na živce', kaže Pavičić.
U subotu, pretposljednjeg dana 8. MFK publiku, uz brojne dječje radionice i druga događanja, čeka i cijeli niz promocija knjiga i književnih projekata. Jutro će proći u programima za djecu poput 'Bljakavog druženja s Mrljekom, Prljekom i Jelenom Pervan', te promocije slikovnica 'Iza oblaka boje šećerne vune', 'Mama je uvijek tu' i 'Tata je uvijek tu' Nine Slišković Goleš i Kate Bošković. Bit će predstavljen i program dostave knjiga iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu nazvan 'Pedalama do priče'.
Popodnevni program počinje panelom o ratnom stradavanju ukrajinske djece i projektom 'Abeceda rata' oca i kćeri Eugena i Solomije Stepanenko, a o ratu će govoriti i fotomonografija 'Domovinski rat – priča o pobjedi' koju predstavljaju novinar Stanko Ferić i fotoreporter Jakov Prkić. Srpski znanstvenik Slobodan Bubnjević, pak, donosi svoju knjigu 'Alkemija bombe - povijest nuklearnog doba', uz asistenciju novinarke Tanje Rudež i znanstvenika Ivice Puljka.
Sasvim sigurno veliku će pažnju izazvati Zlatan Stipišić Gibonni koji predstavlja svoju zbirku poezije 'Bandire potonula carstva' koja je prvo objavljena na španjolskom i sada doživa svoje hrvatsko izdanje, uz ilustracije slikara Mladena Čulića. I u prvom večernjem terminu ostajemo u Splitu, predstavljanjem nakladničkog projekta Splitski kantun u kojem na Festivalu sudjeluje čak 19 splitskih manjih izdavača. Na panelu pod moderacijom Krune Lokotara sudjelovat će Kate Bošković, osnivačica inicijative i predstavnica malih izdavača, Jelena Hrgović iz Muzeja Ivana Meštrovića, te autori pod okriljem Splitskog kantuna Feđa Klarić i Nenad Kuzmanić.
Na kraju dana slijedi razgovor s Didierom Blaineom, i njegova priča 'o jednom francuskom knjižaru na Korčuli'.
