I ove godine javno promatranje Suza svetog Lovre u Zvjezdanom selu Mosor

Udruga Zvjezdano selo Mosor i ove godine sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida ('Suze sv. Lovre'). Javno promatranje će biti upriličeno s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom, i to 12/13. kolovoza (utorak/srijeda). Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje upravo u to vrijeme. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena u 19.30 h (utorak). Naravno, ulaz je za sve zainteresirane besplatan.

Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje pod naslovom 'Zvjezdarnica Vera Rubin: spremna za snimanje filma noćnog neba' će započeti u 20.00 sati, a održat će ga prof. dr. Željko Ivezić, astrofizičar iz Sveučilišta savezne države Washingtona.

Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez, uz asistenciju članova Udruge. Mjesec će ove godine predstavljati umjerenu smetnju lovcima na meteore: izaći će poslije 22 sata i bit će 'tri četvrtine pun'. Promatranje će potrajati do 1.00 h iza ponoći (srijeda), a bit će posvećeno isključivo 'hvatanju' Perzeida.

Sažetak predavanja:

'Zvjezdarnica Vera Rubin: spremna za snimanje filma noćnog neba' 

Nakon dvadeset godina razvoja i gradnje, Zvjezdarnica Vera Rubin je spremna započeti svoj prvi projekt snimanja neba: Legacy Survey of Space and Time (LSST). Zahvaljujući teleskopu jedinstvenog dizajna te najvećoj astronomskoj kameri s 3,200 megapiksela, Zvjezdarnica Rubin će snimati noćno nebo oko 100 puta brže nego druge zvjezdarnice. LSST će biti najcjelovitije astronomsko optičko snimanje i istraživanje neba ikad provedeno: počevši krajem ove godine, Zvjezdarnica Rubin će snimati panoramske slike cjelokupnog neba vidljivog sa svoje lokacije u Čileu svaku vedru noć tijekom 10 godina. 

Konačni skup slikovnih podataka, veličine 60 petabajta, predstavljati će digitalni film noćnog neba u boji, te sadržavati oko 40 milijardi zvijezda i galaksija. Ti podaci koristiti će se za znanstvena istraživanja od potencijalno opasnih asteroida koji bi se mogli sudariti sa Zemljom do kozmoloških karakteristika tajanstvene tamne materije i tamne energije. Predavanje ću započeti kratkim pregledom glavnih znanstvenih ciljeva za LSST, prikazati ću faze izgradnje i glavne komponente Zvjezdarnice s nekoliko video snimaka, te na kraju pokazati prve snimke noćnog neba dobivene sa Zvjezdarnice Rubin tokom svibnja ove godine.

Životopis predavača sa stranica HAZU

Željko Ivezić rođen je 1965. u Sarajevu. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je 1990. strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, te 1991. fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, oba studija summa cum laude. Doktorat fizike stekao je na University of Kentucky u Lexingtonu 1995., iz područja prijenosa toplinskog zračenja i teorijske infracrvene astronomije. Nakon kraćeg postdoktorskog perioda, odlazi 1997. godine na Princeton University gdje radi na Sloan Digital Sky Survey (SDSS). Tijekom sedam godina provedenih u Princetonu njegovi znanstveni interesi pomiču se prema optičkoj astronomiji i primjeni statističkih metoda, s vrlo produktivnim korištenjem SDSS podataka. Godine 2004. Ivezić odlazi u Seattle prihvativši docenturu iz astronomije u Department of Astronomy, University of Washington, gdje je promoviran 2006. godine u izvanrednog profesora, te 2008. godine u redovitog profesora u trajnom zvanju.

Prema bibliografskoj bazi NASA Astrophysics Data System, krajem 2020. godine njegove su publikacije ukupno citirane preko 91,000 puta, s H-indeksom 134. Glavni je autor udžbenika 'Statistics, Data Mining and Machine Learning in Astronomy'. Ivezićeva istraživanja u astronomiji i astrofizici zahvaćaju  široko područje i uključuju proučavanja asteroida u našem Sunčevom sustavu, zvijezda, strukturu naše galaksije Mliječni Put, kao i svojstva galaksija i kvazara. Zajednička im je potka primjena statističkih 'data mining' i 'machine learning' metoda na modernim ogromnim astronomskih bazama podataka. Neki od njegovih najzapaženijih doprinosa su otkrića substrukture Mliječnog Puta, bimodalitet boja galaksija, jake korelacije između dinamičkih obilježja asteroida i njihovih površinskih kemijskih svojstava, a također i razvoj fotometrijskih metoda za procjenu udaljenosti i kemijske građe zvijezda, te razvoj modela za interpretaciju emisije u infracrvenom dijelu spektra i optičke promjenljivosti kvazara. 

Trenutno su Ivezićevi interesi fokusirani na izgradnju Vera Rubin Opservatorija u Čileu i pokretanje projekta Legacy Survey of Space and Time (LSST). Obavlja dužnosti zamjenika glavnog direktora za izgradnju Rubin Opservatorija, te znanstvenog direktora za LSST. željko Ivezić član je American Astronomical Society, American Physical Society, Astronomical Society of Pacific, International Astronomical Union, Hrvatskog astronomskog društva i Hrvatskog fizikalnog društva, te od 2020. dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Što su Perzeidi?

Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.

Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.