Nakon izložbe koja je održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, u Splitu je otvorena monografska izložba 'Emanuel Vidović - pasatist i modernist', autora Igora Zidića. Izložbu postavljenu u suorganizaciji Muzeja grada Splita - Galerije Emanuel Vidović i Umjetničkog paviljona u Zagrebu otvorio je splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
Ova izložba, koja se priređuje 36 godina nakon posljednje monografske izložbe Emanuela Vidovića u Splitu, obuhvaća preko 100 Vidovićevih djela, uz nekoliko izvanrednih, u hrvatskoj javnosti još nepoznatih, slikarovih kapitalnih ostvarenja.
Ne čudi stoga što se, iako prezentirana prvo u Zagrebu, okupio veliki broj posjetitelja na Poljani kraljice Jelene na otvorenju koje je popraćeno zvučnim i svjetlosnim efektima. Pročelje Galerije Emanuel Vidović bilo je tako osvijetljeno u skladu s vizualnim identitetom izložbe, a prije i nakon svečanosti otvorenja uživalo se u klasičnoj glazbi.
U nadahnutom govoru Krstulović Opara se prisjetio i trenutka kao i ushićenja koje je vladalo prilikom otvaranja Galerije u listopadu 2006. godine. Posebno je naglasio i ulogu Igora Zidića u ovoj zagrebačko-splitskoj izložbi vezanoj uz 150. obljetnicu rođenja i 65. obljetnicu Vidovićeve smrti.
- Dugih 12 godina čekali smo ovu veliku izložbu i ona se konačno dogodila zahvaljujući ljudima poput Igora Zidića. Razmišljajući kao povjesničar umjetnosti o Vidoviću, teško je mi razlučiti gdje počinje Igor Zidić kao autor izložbe, a gdje završava Vidović. Promatram njih dvojicu kao jednu osobu - krenuo je Krstulović Opara.
Osvrnuo se i na navode da je Vidović bio puno više od samog Splita i čovjek koji je introvertiranim slikarstvom pokazao svoju intimu.
- To je točno. Vidović je u svom slikarstvu diskretan, pristojan, samozatajan, a s druge strane on se druži s nadmenim Meštrovićem, s Katunarićem koji je veliki 'spiritus movens', s ekstrovertiranim Tijardovićem. To je njegov ambijent. U tom ambijentu vatrometa splitskosti imamo jednog koji je drugačiji. Vidović svojim ostvarenjima te mjerama diskrecije i samozatajnosti, pokazuje da ne trebamo uvijek biti bučni da bi nas se čulo, a što je neke druge slikare dovelo do velikih izložbi i epiteta popularnosti - drži gradonačelnik.
Poentirao je da treba samo biti ono što jesmo: mirni, pitomi, dostojanstveni te prije svega konzistentni ljudi.
- Promatrajmo Vidovića kao jednog od nas - poručio je za otvorenje.
O izložbi posvećenoj jednom od utemeljitelja hrvatske moderne su govorili i ravnateljica Muzeja grada Splita Branka Brekalo, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Jasminka Poklečki Stošić, ujedno i izaslanica Milana Bandića, kustosica splitske izložbe Nela Žižić, te viša kustosica Muzeja grada Splita Tea Blagaić Januška.
Branka Brekalo je, dodajmo, izložbom Vidovića označila početak svoje ravnateljske uloge u Muzeju grada Splita. No, skromno je kazala kako je ona došla na sam kraj, te da zasluge pripadaju kustosici i višoj kustosici i njima je potom predala riječ.
Kao zanimljivost spomenimo i da je na otvorenju izložbe koja se može razgledati do 16. rujna poslužen i koktel 'Emanuel' napravljen za ovu prigodu.