MHAS SPLIT Otvaranje izložbe 'Chroatorum Bellatores - ratnici u ranom srednjem vijeku'

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split poziva zainteresirane na otvorenje izložbe 'Chroatorum Bellatores - ratnici u ranom srednjem vijeku', a koja će se održati 18. svibnja 2023. godine u prostorijama  navedenog Muzeja, na adresi Šetalište Ivana Meštrovića 18.

Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split osnovan je davne 1893. godine u Kninu, kao Prvi muzej hrvatskih spomenika. Pa iako je navedeni muzej nekoliko puta mijenjao lokaciju, prije nego se skrasio na sadašnjoj adresi 1976. godine, njegova je zadaća - istraživanje, čuvanje i predstavljanje materijalnih ostataka Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, ostala nepromijenjena. Muzej raspolaže s fundusom od oko 20 000 predmeta, podijeljenih u 10 zbirki. Epigrafička zbirka te zbirka kamenih spomenika jedne su od najvećih u Europi pa se ovom muzeju često komplimentira da je arhiv u kamenu.

U tom su arhivu zapisana imena mnogih narodnih vladara, hrvatskih kneževa i kraljeva, ali i drugih svjetovnih dostojanstvenika čija je upravljačka uloga u to doba neraskidivo vezana s ratovanjem; oni pripadaju višoj društvenoj klasi - klasi vlasti, koja svoj položaj duguje i opravdava uspješnim vođenjem ili sudjelovanjem u ratu. Utemeljenje i održavanje državnosti i identiteta, onda, kao i danas, možda je najčešće vezano upravo za ratovanje. Tako bi ratnici igrali važnu, možda i krucijalnu ulogu u utemeljenju hrvatske države u srednjem vijeku, a potom i hrvatskog identiteta uopće. Njihovi su arheološki tragovi zaista brojni, a uz to intrigantni i atraktivni jer često uz funkcionalnu zadaću imaju i onu estetsku, dosežući čak i do umjetničkih vrijednosti. Njihove osobne vrijednosti, pretočene u funkcionalne predmete poput mačeva, ostruga ili natpisa na kamenu ukrašenim pleternom ornamentikom, počesto su čin komuniciranja njihove uloge u tadašnjem društvu. Kodove ove komunikacije danas pokušavaju presresti i dešifrirati brojni stručnjaci, priređujući nam određene teorije o pojedincima, društvima i ambijentu toga doba.

Neke od tih pojedinaca, isječak društva i ponešto ambijenta ranosrednjovjekovne Hrvatske, pokušat će predstaviti izložbom Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku.

Izložba se priprema u sklopu obilježavanja velikih 130 godina od osnutka muzeja, a biti će otvorena povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2023. godine. Nalazit će se na galeriji muzejske zgrade, gdje će na oko 500 četvornih metara biti predstavljeno preko 250 izvornih predmeta.

Ti su predmeti pronađenih ponajviše u grobovima, ali i u sklopu crkava, utvrđenja pa čak i u rijekama. Većinom se radi o vojnoj ili pak statusno-vojnoj opremi pojedinaca, ali i dijelovima crkvenog namještaja na kojima se takvi pojedinci bilježe imenom ili likom. Od te opreme možemo izdvojiti mačeve, kao jedne od naj cijenjenih vrsta naoružanja, koji uz funkcionalnu tj. ratničku, imaju i onu simboličku ulogu jer sugerira svog vlasnika kao zaslužnu i sposobnu ličnost. Nekolicina takvih sposobnih i zaslužnih, iz najužeg kruga vladara, pokopana je krajem 8. ili poč. 9. st na lokalitetu Crkvina u Biskupiji kod Knina. Njihova imena ne znamo, ali znamo pak nekolicinu onih koji su pripadali krugu oko kneževa Trpimira, Branimira i Muncimira, poslije i kraljeva Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira, poput Gostihe, Prištine, Rastimira, Tugine, Zbidraga, itd. Nekima od njih točno poznajemo društvenu i upravnu funkciju te mjesto prebivališta, pa čak pomalo i karakter, poput Strezinje, bribirskog župana iz 2. pol. 11. st. koji se na suđenjima pojavljuje sa svojom osobnom vojnom pratnjom. Ipak, većina njih poznata nam je samo prema grobnim nalazima, pogotovo onima koji ih svrstavaju u klasu elite i sugeriraju ratnički karakter. Takvi predmeti mogle bi biti ostruge - jahača oprema koja se vezivala za stopalo i gležanj, a služila je za upravljanje konja pri jahanju.

Brojni nalazi ostruga svjedoče o tome da se srednjovjekovna vojska umnogome oslanjala na konjicu, a dobar konj vrijedio je zaista mnogo, kao jedno imanje. Kada se tome pridoda i ostala jahača oprema, poput čizama, sedla, uzda i sl., pa onda i naoružanje, osnažuje se pretpostavka da ratnik nije mogao biti svatko. Ratnik je pripadnik društvene elite, odnosno vladajućeg sloja, kako će se to iskristalizirati u povijesnim izvorima 11. st. Oni nas navode da se društvo dijeli na tri klase – one koji mole (oratores), one koji rade (laboratores) te one koji ratuju – bellatores. Naravno, postoji i dio stanovništva koji pripada 'radnoj klasi' te koji po potrebi postaju ratnicima, vjerojatno s obzirom na to koliko je neka opasnost neposredna i zahtjevna. Tijekom samog rata, oni mogu vršiti i pješačku, mornaričku ali i logističku potporu. Takvi su nam ratnici i najmanje poznati jer se nisu mnogo društveno isticali. Ipak, u posljednje vrijeme gotovo neizostavan alat u arheološkim istraživanjima postale su antropološke analize koje nam mogu sugerirati da je netko od 'običnih' ljudi sudjelovao u bitkama. Takva nam je analiza poslužila i prilikom izrade ove izložbe, odvevši nas još i dalje od same detekcije ratnika – u rekonstrukciju njegovog fizičkog izgleda.

Osim rekonstrukcije fizičkog izgleda jednog od ratnika iz toga doba, izložba sadrži i brojne rekonstrukcije oružja i vojne opreme, odjeće, obuće te mnogo vizualnog i audiovizualnog sadržaja koji bi trebao posjetiteljima približiti temu i ambijent vremena, pomoći u shvaćanju predmeta te ponuditi geografski kontekst. Tako će izložba sadržavati i brojne ilustracije, fotografije i zidne projekcije, igrano-dokumentarni film, interaktivne karte, audio vodiče ali i prostor za odmor te dodatno informiranje.

Izložbu su potpomogle i druge muzejske institucije posudbom određenih predmeta koji upotpunjavaju temu. Radi se o Arheološkom muzeju u Splitu, Arheološkom muzeju Zadar, Arheološkom muzeju u Zagrebu, Gradskom Muzeju Karlovac, Muzeju Cetinske krajine – Sinj, Muzeju grada Kaštela, Muzeju grada Šibenika, Muzeju grada Umaga – Musei Civici di Umago te Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka. U izradi izložbe, bilo posudbom predmeta i dokumentacije ili pak radom na određenim temama sudjelovali su i Odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, Accademia Jaufré Rudel di studi medievali, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, Povijesna postrojba Kliški Uskoci, Coral Art Jewelry Mišel te vanjski suradnici Marko Rogošić, Yuriy Holodovych, Mate Tavrić i Zoran Paštar.

Izložba se financira sredstvima Ministarstva kulture i medija republike Hrvatske te se koristi materijalima iz projekta Regnum Croatorum financiranog od strane Splitsko-dalmatinske županije.

Ovim putem se zahvaljuju svima koji su na bilo kakav način pomogli realizaciju ove izložbe, a sve zainteresirana pozivaju da posjete izložbu u periodu od 18. svibnja do 31. prosinca 2023. godine na adresi: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Šetalište Ivana Meštrovića 18.