Otvorenje izložbe 'Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. - 2025.)'

U godini u kojoj obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva i 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva, Muzej grada Splita izložbu organizira u suradnji sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba i Književnim krugom Split - Marulianumom. Taj trostruki savez znanosti i muzejske struke od srijede će na sve tri etaže splitske Stare gradske vijećnice predstaviti raznovrsna gledišta i prikaz građe koja pruža uvid u tisućljetni put glagoljaštva i njegovu prisutnost u splitskoj, a tako i u nacionalnoj povijesti.

'Kad razmišljamo o glagoljaštvu, većina se na prvu neće sjetiti Splita. Ova izložba prati jedanaest stoljeća splitske glagoljaške povijesti – od kralja Tomislava do Torcide – te pokazuje da i Split ima čime pridonijeti toj vrijednoj temi', istaknula je suautorica izložbe, znanstvena savjetnica Ana Šimić iz Staroslavenskoga instituta.

S njom se slaže i viša kustosica Muzeja grada Splita, druga suautorica izložbe, Darka Perko Kerum: 'Sa Splitom su povezani važni trenutci glagoljaške povijesti. Sjetimo se Prvoga splitskog crkvenog sabora iz 925. godine, kada je osnovana Splitska metropolija. S tim je saborom povezan prvi spomen Tomislava kao kralja, ali i prvi spomen glagoljaštva. Nešto više od tisuću godinu nakon toga održava se glasoviti Drugi vatikanski sabor, na kojem splitski biskup Frane Franić svjedoči o glagoljaškoj liturgiji na hrvatskoj strani Jadrana.'

Izložba će u tri tematske cjeline kronološki prikazati povijest glagoljaštva u Splitu od 925. do današnjice. U prizemlju će biti postav o crkvenim saborima u Splitu – onom iz 10. stoljeća (925.) u doba kralja Tomislava te onom iz 11. stoljeća (1060.), iz vremena kralja Petra Krešimira IV. – kao ključnim točkama oblikovanja crkvenoga i kulturnoga identiteta grada Splita.

Na drugoj etaži bit će zastupljena povijest splitskoga glagoljaštva od 13. do 20. stoljeća. Ondje će se, među ostalima, naći i jedan od najstarijih glagoljskih rukopisa – Splitski odlomak glagoljskoga misala iz 13. st. – kao jedinstven svjedok hrvatske liturgijske prakse na glagoljici. Neizbježan je, među ostalim, i faksimil Hrvojeva misala (15. st.), najljepše hrvatskoglagoljske knjige koja je pisana za splitskoga hercega i bosanskoga vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Na trećoj etaži bit će predstavljena glagoljica kao trajan identitetski znak, koji ulazi u polje likovne i književne umjetnosti. Posjetitelji će, među ostalim, moći razgledati detalj s freske 'Krist Kralj' Ive Dulčića, proglas Matka Trebotića pod naslovom 'Manifest zlatnoga križa', a naći će se ondje i prikaz Torcidina murala smještenoga u središtu Splita, na koji se Šimić na početku razgovora i osvrnula.

Sam naslov izložbe 'Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)' nadahnut je riječima koje je papa Ivan Pavao II. izgovorio 4. listopada 1998. godine u katedrali sv. Dujma.

'Rečenicom – Ovdje povijest ne šuti – papa je izrazio živu prisutnost prošlosti u Splitu koji brižno čuva glasove svojih svetaca, predaka i sugrađana. Ta rečenica kasnije je uklesana na spomen-ploču u splitskoj katedrali te i danas odzvanja Splitom i njegovom okolicom. Mnogi Splićani i Dalmatinci, a tako i Ana i ja, dobro pamtimo papin dolazak u Split i njegove mudre riječi', pojašnjava viša kustosica Perko Kerum misao vodilju izložbe koja prati više od tisuću godina staru kulturu glagoljske riječi i pisma u Splitu.

Izložbu prati i katalog u kojem se, uz tekstove dviju autorica izložbe, mogu čitati i vrijedni prilozi koje potpisuju don Slavko Kovačić (Katolički bogoslovni fakultet, Nadbiskupski arhiv u Splitu), Katarina Lozić Knezović (Filozofski fakultet u Splitu), Mirko Jankov (Umjetnička akademija u Splitu), Branko Jozić (Književni krug Split – Marulianum), Ivan Balta (Nadbiskupski arhiv u Splitu) i Ivan Andabak (Državni arhiv u Splitu).

'Darka i ja iznimno smo zahvalne na prilici da radimo ovu izložbu. Naši suradnici i nas dvije u glagoljaštvu vidimo prvorazrednu povijesnu, kulturnu i duhovnu pojavu koja ima odgovore na pitanja koje muče i suvremenoga čovjeka. Nadamo se brojnim posjetiteljima izložbe koji će se iz prve ruke željeti uvjeriti jesmo li pritom u pravu.', zaključuje suautorica Šimić, pozivajući sve ljubitelje hrvatske kulturne baštine da u što većem broju posjete izložbu: 'Svi znatiželjni Splićani te njihovi gosti diljem Hrvatske i svijeta dobrodošli su posjetiti izložbu. Bit će poticajna i velikima i malenima, pogotovo u jesenskim danima kad je potrebno nešto da nam podigne duh.'

U iščekivanju otvorenja izložbe, donosimo i kratki dokumentarni prikaz kao uvod u sve ono što su naše sugovornice i istaknule – važnost glagoljaštva u splitskoj, ali i cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.

Izložba 'POVIJEST KOJA NE ŠUTI: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)' bit će otvorena u srijedu 29. listopada u 12 sati u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, te ostaje dostupna za razgledavanje posjetiteljima do 20. prosinca.