Dodajte Dalmatinski portal u vaše omiljene stranice

Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Predavanje Ivana Burazina za Noć muzeja u Muzeju Domovinskog rata

Predavanje Ivana Burazina za Noć muzeja u Muzeju Domovinskog rata

Grad je organizirao besplatni prijevoz

U sklopu manifestacije Noć muzeja, a u suradnji s Hrvatskom udrugom Benedikt, u petak, 31. siječnja, u galeriji Muzeja Domovinskog rata u Splitu (Mike Tripala 6, Split) održat će se predavanje dr. sc. Ivana Burazina pod nazivom: 'Novorusija i Republika Srpska Krajina - između sukoba, rata i nemira'. Grad Split organizira posebnu besplatnu autobusnu liniju kako bi svi posjetitelji mogli uživati u ovoj manifestaciji.

Iz najave predavača, dr. sc. Ivana Burazina:

'Srpska pobuna u Hrvatskoj i ruska pobuna u Ukrajini - dva društvena sukoba koja su rezultirala ratovima u kojima su nastale i nestale paradržave Republika Srpska Krajina te Luhanska i Donjecka Narodna Republika.

Nakon kratkog relativnog zatišja, rat u Ukrajini ponovno je eskalirao 2022. godine, no za razliku od 2014., ovaj put uz otvoreno sudjelovanje ruske vojske. Rat u Hrvatskoj odavno je završen, no čitajući ukrajinske i ruske medije još prije invazije, upravo je rat u Hrvatskoj bio jedna od referentnih točaka za razmatranje rata u Donbasu kao povijesti koja se tragično nastavlja.

Ruski i separatistički narativi temelje se na perspektivi da je rat u Donbasu odgovor ruskog društva na opresiju neonacističkih vlasti u Kijevu, koje ne smiju dopustiti sudbinu izgnanih krajiških Srba.

Ukrajinski narativi, pak, nude drugačiji uvid - pobuna u Donbasu rezultat je tajne operacije ruskih službi sigurnosti, čija je svrha prvenstveno ostvarivanje geopolitičkih ciljeva.

Nerijetko se 'hrvatski scenarij' pojavljivao u narativima i ukrajinskih i ruskih dužnosnika kao oblik rješavanja postojećeg sukoba u Donbasu. Slijedom navedenog, opravdano je postaviti pitanje - koliko Luhanska i Donjecka Narodna Republika, koje ćemo svesti pod zajednički nazivnik Novorusije, te Republika Srpska Krajina dijele sličnosti u dinamici nastanka i razvoja?

U potrazi za odgovorom, razmotrit ćemo bitne političke, društvene i mobilizacijske faktore na lokalnim, nacionalnim i međunarodnim razinama koji su oblikovali dinamiku nastanka i razvoja ovih entiteta, odnosno tijek sukoba i rata u Ukrajini i Hrvatskoj'.

Vaša reakcija na temu