Nakon što je ponovno pokrenut 'xSTaticJAM - Graffiti okupljanje', na niz pitanja oko projekta postavljenih u javnosti, ponajprije oko novca koji je Grad izdvojio, odgovorio nam je umjetnički voditelj Pero Rančić.
Nakon pet godina ponovno se održava 'xSTatic'. Po čemu je ovaj drukčiji?
- Budimo precizni, pet godina je prošlo od XSTatic festivala kojeg je radila udruga Festive. Ta udruga više ne postoji. Događaj koji se održao 2016. godine nosio je naziv xSTatic, sudionici su uglavnom bili Splićani (njih 12), a u organizaciji događaja nije bio nitko od dotadašnjih organizatora xSTatica. S druge strane, xSTaticJam 2018 je projekt čiji je organizator Grad Split i više nije riječ o trodnevnom festivalu koji je uključivao sva četiri elementa hip-hop kulture i ekstremne sportove, nego osim graffiti okupljanja ima i jak naglasak na edukaciji. Zbog toga je osmišljena sedmodnevna škola graffita i radionica kako bi se podigla razina svijesti o estetskoj vrijednosti prostora, ukazalo na razliku između umjetnosti i šaranja, naglasila potreba čuvanja spomeničke vrijednosti i privatnog vlasništva i naučilo kako treba cijeniti tuđi rad. U sklopu ovog događaja predviđeno je i oslikavanje išaranih gradskih površina. Riječ je o autorskim djelima.
Od koga i kada je krenula inicijativa za ponovnim pokretanjem?
- Incijativa je krenula, isključivo, od strane Grada, krajem prošle godine.
Dosta je bure u javnosti izazvao osiguran iznos za manifestaciju. Savjet mladih, među ostalim, je tražio odgovore, dogodilo se niz nesporazuma u komunikaciji. Dio kritika je bio jer 'udruge moraju pisati projekte, boriti se kroz natječaj'. Možete li objasniti o čemu se radi i zašto niie bio potreban natječaj?
- Kao osoba koja je pisala projekte za natječaje, dok je udruga Festive bila aktivna, poptuno razumijem njihovu reakciju. Iznosi koji se osiguravaju za natječaje nikada nisu dovoljni za zadovoljavanje potreba svih zainteresiranih. Međutim, ovdje nije riječ o programu niti jedne udruge nego o projektu koji organizira i realizira Grad. Mislim da je zabunu unijelo i to što je 'xStatic' prije radila udruga Festive, a koja više ne postoji. Grad Split je želio napraviti gore spomenuti projekt, a iako je bilo ideja da se cijeli projekt nazove drukčije, ime je ostavljeno zbog prepoznatljivosti. Dakle, 'xSTaticJam' nije 'xSTatic' festival graffiti umjetnosti i ektremnog sporta kojeg je radila udruga Festive, već gradski projekt kojemu je Grad organizator.
Koliko iznosi troškovnik po stavkama?
- Za troškovnik se treba javiti Gradu koji je organizator. Kad je osmišljavan koncept napravljena je projekcija troškova u visini 250.000 kuna. koja obuhvaća troškove od materijala do autorskih honorara, a koji su predočeni Savjetu mladih grada Splita, i koji je ga je objavio na svojim Facebook stranicama. Ukupan i stvaran trošak znat će se tek po završetku događaja. Međutim, ono što bih volio napomenuti je, da je jedna dnevna novina objavila neprovjerene i netočne informacije vezano za honorare, čime se stvorila jako loša atmosfera oko cijelog projekta. Za dvije škole graffita ove godine, od kojih se jedna već održala, bit će isplaćen ukupan honorar Ivanu Svaguši od dvije tisuća kuna, što iznosi 142,85 kuna po danu. Moj honorar za predavanje je uračunat u ukupni organizacijski honorar, koji osim škole, uključuje devet mjeseci organizacije, traženje sponzora, gdje je Grad uštedio oko 50.000 kuna na materijalima, te sponzor plaća honorar za izvođače na besplatnom koncertu, kao i fizičke poslove nošenja, sastavljanja i rastavljanja ploča, bojanje njih, transfere, foto dokumentacije i video editiranja, ponude samo za taj dio posla su iznosile od 8500 kuna tj. 12.000 kuna, te će on će iznositi manje od 5 posto ukupnog budžeta od 250.000 kuna. Također bih htio napomenuti, iako smatram da je bezobrazno procjenjivati koliko nečija umjetnost vrijedi, a pogotovo ako osoba koja to radi nije stručnjak, da se kod oslikavanja gradskih zidova radi o ukupno 240 četvornih metara, gdje trošak oslikavanja za autorsko i umjetničko djelo po jednom kvadratu iznosi 250 kuna za jedan, odnosno 125 kuna za drugi zid.
Jedna od kritika je bila i da je mali broj djece uključen u projekt. Koliko će biti 'škola grafita' na kraju i koliko djece će imati priliku sudjelovati?
- Za razliku od mog kolege Svaguše koji ima jako puno iskustva u vođenju škola i radionica, ja moram priznati da mi je ovo bila prva. Iz mog kratkotrajnog iskustva mogu reći da, što se tiče teoretskog dijela, povijest graffiti umjetnosti i objašnjavanje pojmova, s dobro pripremljenim materijalima nije uopće problem i vjerujem da bi bilo jednako držati predavanja i za 10 i za 100 djece. Međutim, crtanje zidova je nešto sasvim drugo. Na trenutke je bilo čak i izazovno biti za svu djecu tamo u isto vrijeme, odgovarati na pitanja, pomogati u crtanju i paziti što djeca rade sa sprejevima. Ponekad mi se činilo da ih je i 14 puno. Zašto ih je bilo 14, iako ih se na zidu, zapravo, pojavilo 19 i svi su crtali? Osim što je manjoj grupi lakše prenijeti znanje, na zidu kojeg je Grad Split odredio ne stane više od 14 graffita punog profila, te nismo vidjeli smisao u tome da ih 50 uči crtati, ako ih svih 50 ne može crtati, zato mislim da kritike nisu bile osnovane. Osim toga, do kraja ove godine predviđena je još jedna graffiti škola.
Koji je cilj projekta i što ćemo dobiti od njega?
- Cilj projekta je smanjiti šaranje fasada, pogotovo u užem centru grada Splita gdje ima puno spomenika i vrijednih arhitetkonskih objekata, omogućavanjem crtanja na više gradskih lokacija. Uvijek ponavljam izjavu graffiti umjetnika Odema: 'Nemojte svojom umjetnošću uništavati drugu, odnosno tuđu umjetnost', i tim načelom se vodimo cijelo vrijeme. Oslikavanje većih gradskih (išaranih) površina, kako bi prostor estetski izgledao ljepše i modernije, te pratio korak s europskim gradovima, gdje se planirano oslikavaju fasade zgrada već godinama. I ono najvažnije, a to je edukativna komponenta u radu s najmlađima, mladi uglavnom počinju s crtanjem graffita s 12 do 16 godina. Uostalom, osim besplatnog koncerta Vojka V. i Mikri Mausa na Turskoj kuli za sve posjetitelje, 43 umjetnika iz Amerike, Australije, Njemačke, Mađarske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske će dva dana oslikavati panoe, od kojih poslije planiramo napraviti 'ArtPark' i organizirati izložbe. Među 43 umjetnika se nalaze akademski slikari, ilustratori, priznati i poznati umjetnici čiji printevi vrijede par tisuća eura, a slike se prodaju i po nekoliko desetaka tisuća eura.