Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Vladimira Spindler Renomirani umjetnik Goran Trbuljak izlaže u Splitu uz svjetska imena dizajna

Renomirani umjetnik Goran Trbuljak izlaže u Splitu uz svjetska imena dizajna

Otvorenje izložbe 9. listopada

Goran Trbuljak, jedan istaknutih hrvatskih suvremenih umjetnika, vraća se u Split s izložbom 'Fragmentacija', koja istražuje mehanizme utjecaja u doba fragmentirane komunikacije.

Izložba se otvara 9. listopada u 19 sati u Hrvatskom domu Split u sklopu međunarodnog Festivala vizualne kulture - Cyan, u organizaciji Design Huba Split. Kustosica je povjesničarka umjetnosti dr. sc. Dora Derado Giljanović. Ulaz je slobodan.

Fragmenti poruka, fragmenti stvarnosti

'Kad se 'stari i depresivni anonimni umjetnik' obraća tražeći 'stalno mjesto za izlaganje u nekom lijepom novom muzeju', u pitanju je bitno više od jednog umjetnika i njegove prividne nesigurnosti', objašnjava kustosica.

Izložba predstavlja Trbuljakov ciklus plakata iz 2006. kroz koji postavlja pitanja o tome tko ima pravo na vidljivost, tko određuje što je vrijedno pamćenja i zašto se neki glasovi čuju, a drugi ne.

Fragmentirani prikaz rada nije slučajan - posjetitelji će vidjeti isječke kao što su 'depressive museum', 'anonymous permanent', 'looking in art'. Svaki fragment može se čitati samostalno, otvarajući nova značenja prije nego što se na kraju putovanja kroz izložbu otkrije poviše navedena cjelovita poruka.

'Strategija govori o načinu na koji utjecaj danas funkcionira - fragmentirano, kroz platforme koje nas navode da interpretiramo djelomične informacije prije nego što dobijemo cjelovitu sliku.

U vremenu 'utjecajnih' osobnosti koje oblikuju mišljenja kroz kratke, isječene poruke, Trbuljakov rad podsjeća na opasnosti brzopletog zaključivanja', naglašava Derado Giljanović

Umjetnik, dizajner, vizionar

Kao dizajner s desetljećima iskustva - od plakata i kataloga izložbi do uredničkih projekata za časopise poput Novina Galerije SC, Poleta i Gordogana - Trbuljak razumije moć vizualne komunikacije iznutra. Njegova trostruka praksa umjetnika, dizajnera i snimatelja omogućuje mu jedinstven uvid u mehanizme kojima se gradi kulturna vrijednost.

'Već od početka sedamdesetih, Trbuljakov rad nastoji demistificirati umjetnost. Njegova čuvena izložba u Galeriji SC iz 1971., na kojoj je predstavio jedan jedini plakat s natpisom 'Ne želim pokazati ništa novo i originalno', srušila je granicu između promidžbe i umjetničkog sadržaja, postajući ključno djelo institucionalne kritike u hrvatskoj umjetnosti', ističu organizatori.

Dizajn kao alat analize

Izložba 'Fragmentacija', prema riječima organizatora, savršeno se uklapa u okvirni program Cyan festivala koji od 8. do 11. listopada u Split dovodi vrhunske međunarodne stručnjake poput Ricka Poynora, Erika Kesselsa, Kelly Anne i Yoa Kaminagaija.

'Trbuljak ne samo da koristi plakat kao medij, već ga dekonstruira kao alat utjecaja. Danas, kada dizajn i umjetnost sve više prožimaju svakodnevicu, kada granice između kulture, komunikacije i propagande postaju sve tanje, Trbuljakova analiza postaje relevantna na nove načine', naglašava kustosica.

Plakat, tradicionalno sredstvo promocije i manipulacije, u Trbuljkovim rukama, prema njenim riječima, postaje prostor za propitivanje vlastite prirode i mehanizama moći.

O Goranu Trbuljku

Zagrebački umjetnik Goran Trbuljak aktivan je od kasnih 1960-ih u kontekstu konceptualne umjetnosti i takozvane Nove umjetničke prakse. Od samih početaka tragajući za alternativnim sredstvima produkcije i predstavljanja umjetničkog djela, redefinirao je status umjetničkog konteksta, postavljajući radikalna pitanja o autonomiji sustava muzeja i galerija te o mehanizmima pomoću kojih se nešto prihvaća kao umjetnost. Testirao je slučajnost kao ključni moment mehanizma stvaranja djela, organizirajući izložbe na ulicama i hodnicima. Za umjetnika, jednostavna gesta mogla je funkcionirati kao kritika umjetničkog i društvenog sustava. Ipak, u Trbuljkovom opusu prepoznatljivi su tragovi humora i samoironije. Rođen je 1948. u Varaždinu. Živi i radi u Zagrebu.

Vaša reakcija na temu