Veliki petak u Dalmaciji: Tišina, molitva i stoljetni običaji

Veliki petak, dan muke, smrti i pokopa Isusa Krista, u Dalmaciji se tradicionalno obilježava s posebnim pijetetom, tišinom i dubokom duhovnom atmosferom. Riječ je o najtužnijem danu kršćanske liturgijske godine, a običaji vezani uz ovaj dan u dalmatinskim su krajevima prožeti stoljetnom tradicijom i simbolikom.

U brojnim dalmatinskim mjestima crkvena zvona šute, glazba prestaje, a dan prolazi u sabranosti i molitvi. U crkvama se ne služe mise, već se vjernici okupljaju na obredima Muke Gospodnje, koji uključuju čitanje evanđeoskog izvještaja o Isusovoj muci, klanjanje križu te pričest. Posebno dirljiv trenutak u mnogim je župama nošenje križa i simbolično polaganje u 'Božji grob', uz procesije i pjevanje tradicionalnih napjeva.

Jedan od najpoznatijih i najdublje ukorijenjenih običaja vezan je uz procesiju 'Za križen' na otoku Hvaru, koja je zbog svoje duhovne i kulturne vrijednosti 2009. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine. Procesija, koja se odvija tijekom noći s Velikog četvrtka na Veliki petak, povezuje šest hvarskih mjesta i okuplja stotine vjernika koji hodaju u tišini, noseći križ i moleći.

U mnogim dalmatinskim kućanstvima Veliki petak je dan posta i nemrsa. Meso se ne jede, a najčešće se pripremaju jednostavna jela - riba, blitva, leća, bob ili fažol bez mesa. U nekim mjestima na ovaj se dan peku i tradicionalne pogače od maslinova ulja i bilja.

Premda se suvremeni život sve više udaljava od tradicije, u mnogim dalmatinskim sredinama Veliki petak i dalje ostaje snažan simbol duhovnosti, zajedništva i poštovanja prema prošlosti.