Znanstveno-stručni skup: 50 godina izdavačke kuće Symposion iz Splita
Život i djelo s. Marije od Presvetog Srca
Samostan svete Klare u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Književni krug – Split organizirali su znanstveno-stručni skup o temi '50 godina izdavačke kuće Symposion iz Splita – Život i djelo s. Marije od Presvetog Srca', 24. i 25. rujna. Program je počeo u srijedu 24. rujna misnim slavljem koje u samostanu klarisa u Splitu predvodio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Uz nadbiskupa je koncelebriralo šest svećenika.
U svojoj je propovijedi nadbiskup Barišić podsjetio na vrijeme kada je sestra Marija od Presvetoga Srca odlučila ući u klauzuru, usporedivši to s biblijskim iskustvom proroka Ezre. U poratnim godinama, punima društvenih i ideoloških promjena, njezin je izbor mnogima bio iznenađenje, ali je on proizišao iz duboke vjere i predanja Kristu.
Nadbiskup je istaknuo da sestra Marija nije pobjegla od svijeta, nego je svoj život posvetila molitvi upravo za svijet i njegove potrebe. Posebno plodno bilo je njezino pisano stvaralaštvo: knjige i meditacije nadahnute osobnim iskustvom vjere, koje su mnogima bile duhovni lijek.
Godine 1975. osnovala je 'Symposion', koji je postao prostor susreta vjere i kulture, a i danas ostaje izvor nadahnuća i dijaloga. Nadbiskup je naglasio da u vremenu prepunom površnih informacija Crkvi i društvu trebaju riječi koje hrane i daju život, a to je Božja riječ. Zahvalio je sestri Mariji za njezin doprinos, kao i svima koji su s njom surađivali, istaknuvši da njezin primjer i dalje povezuje ljude međusobno i s Bogom. Na kraju je pozvao vjernike da se ugledaju u njezinu ustrajnost i povjerenje u Gospodina.
Nakon misnog slavlja za vrijeme kojega su pjevale sestre klarise pri otvaranju znanstveno-stručnog skupa riječi pozdrava uputili su: s. Dolores Mandić, časna majka, u ime sestara klarisa, prof. dr. Mladenko Domazet, u ime Književnog kruga, izvan. prof. dr. sc. Šimun Bilokapić, u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Na početku programa Časna Majka s. Dolores Mandić pozdravila je sve sudionike i zahvalila na potpori ovom drevnom samostanu koji neprekidno djeluje od 1308. godine. Naglasila je dugu tradiciju Reda sv. Klare i poslanje sestara koje svoj život posvećuju molitvi, radu i služenju Crkvi i zajednici. Podsjetila je da je sestra Marija od Presvetog Srca (Anka Petričević), ugledna pjesnikinja duhovne poezije, 1975. utemeljila biblioteku asketsko-mističnih djela Symposion, uredila 140 naslova i sama objavila više od 80 knjiga. Kroz svoju djelatnost sestra Marija je povezala kontemplativni život s kulturnim i duhovnim bogatstvom Splita i Hrvatske. Istaknula je doprinos sestara klarisa duhovnom i kulturnom životu grada kroz molitvu, izdavaštvo i razne druge aktivnosti unutar samostana. Zaključila je zahvalom sudionicima skupa i izrazila nadu da će simpozij biti plodonosan te pridonijeti daljnjem promicanju djela i nasljeđa sestre Marije.
Dr. Bilokapić je u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, suorganizatora simpozija, pozdravio sve nazočne, osobito nadbiskupa u miru, Časnu Majku te sestre klarise. Istaknuo je kako je s. Marija od Presvetog Srca (Anka Petričević) pratila rad Franjevačke teologije u Makarskoj i Teologije u Splitu te se radovala njihovu ujedinjenju u KBF 1999. godine. Naglasio je da je Fakultet dosad organizirao 30 međunarodnih teoloških simpozija, čime je postao prepoznatljiv na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Podsjetio je kako su simpoziji obrađivali aktualne crkvene i društvene teme, od vjere u medijima i ekologije do migracija i slobode. Posebno je istaknuo intelektualnu i duhovnu širinu s. Marije koja bi svojim radom mogla pridonijeti svakom od tih simpozija. Upozorio je kako ovaj skup, posvećen konkretnoj osobi, traži veći oprez i poštovanje te će, vjeruje, baciti novo svjetlo na život i djelo s. Marije od Presvetog Srca. Na kraju je svima poželio dobrodošlicu, ugodan boravak i plodonosan rad.
U ime Književnog kruga Split nazočne je umjesto prof. dr. Marka Trogrlića pozdravio prof. dr. Mladenko Domazet. Podsjetio je na život i djelo s. Marije, njezin redovnički put i važnu ulogu u utemeljenju i uređivanju 'Symposiona'. Istaknuo je dugogodišnju suradnju Književnog kruga Split sa s. Marijom, koja je svojim pjesničkim i duhovnim radom obogatila kulturni život Splita i Hrvatske. Govorio je o Književnom krugu kao kulturnoj ustanovi koja od 1979. objavljuje hrvatsku pisanu baštinu i nadovezuje se na dugu tradiciju humanističkih cenakula Dalmacije. Spomenuo je bogat izdavački opus Kruga, časopise i nizove kojima njeguje književnu i znanstvenu produkciju bez materijalne naknade urednika. Naglasio je zajedničku misiju Symposiona i Književnog kruga u obogaćivanju kulturne i duhovne ponude grada Splita. Zaključio je željom za plodonosnim radom skupa i nadom da će rezultati biti objedinjeni u Zborniku radova. Pjesme sestre Marije 'Pusti me majko' i 'Ave Maria' pjevao je njezin nećak Josip Ćenić.
Program znanstveno-stručnoga skupa nastavio se u četvrtak 25. rujna predavanjima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Izlaganja su bila posvećena osnivačici izdavačke kuće, s. Mariji od Presvetog Srca (Anki Petričević), njezinu književnom i duhovnom opusu te kulturnome nasljeđu.
Prva sesija, kojom je moderirao prof. dr. sc. Mladen Parlov, započela je predavanjem 'Symposion: od Platona do s. Marije od Presvetog Srca' održao je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. Polazeći od antičkoga pojmasymposiona, objasnio je kako je platonovski model 'gozbe riječi'“ i promišljanja o ljepoti i ljubavi našao svoj odjek u viziji s. Marije, koja je kroz biblioteku Symposion ponudila 'duhovnu gozbu' Riječi, spajajući asketsko iskustvo i kršćansku novost. Dr. sc. Marina Katinić Pleić u izlaganju 'Autobiografija Anke s. Marije Petričević i vrijednost njezina opusa' istaknula je kako je sama autorica nezaobilazna za razumijevanje svojih tekstova, a vrijednost njezina opusa vidi se u spoju formalne utemeljenosti i egzistencijalne autentičnosti, kao svjedočanstva uvjerenja da 'ljepota spašava svijet'. Branka Buljan, nećakinja s. Marije od Presvetog Srca, u predavanju 'Život u očima duše Anke Petričević' donijela je osobni i obiteljski portret redovnice i pjesnikinje: od djetinjstva u Lovreću, puta do redovničkog poziva, preko bolesti i duboke vjere, do ostvarenja sna o slobodnoj Hrvatskoj.
Naglasila je i njezinu podršku kulturnim inicijativama te ulogu u očuvanju hrvatske baštine. Izv. prof. dr. sc. Miljenko Buljac u radu 'Knjiga intervjua sestre Marije od Presvetoga Srca' analizirao je osamnaest intervjua nastalih od 1973. godine nadalje, pokazujući tako bogatstvo njezinih duhovnih, književnih i društvenih prinosa, mistični horizont i odjek u javnosti pa i procjene o mogućem pokretanju kauze za beatifikaciju. Vesna Ujević u predavanju 'Anka Petričević i Tin Ujević' podsjetila je na kratke, ali značajne susrete dvaju pjesnika te analizirala paralele u njihovim životima i poetikama, razgraničivši stvarno poznanstvo od kasnije stvorene 'legende'.
Drugu sesiju, kojom je moderirao doc. dr. sc. Domagoj Volarević, otvorio je karmelićanin Jakov Milić u izlaganju 'Istaknuti elementi nauka sv. Ivana od Križa u pogovorima s. Marije od Presvetog Srca' pokazao je kako s. Marija čita Ivanovu mistiku kroz estetiku i duhovnost, s naglaskom na ljubavi kao središtu te na 'tamnoj noći' kao putu očišćenja. Prof. dr. sc. Mijo Nikić u predavanju 'Tajna mističnog života' opisao je mistiku kao potpuno predanje Božjoj milosti s ciljem da Krist živi u čovjeku. Podsjetio je na Rahnerovu tvrdnju da će 21. stoljeće ili biti mistično ili ga neće biti te povezao doprinos s. Marije i biblioteke Symposion u promicanju mističnog iskustva. Prof. dr. sc. Mladen Parlov u izlaganju 'Blažena Djevica Marija u misli s. Marije od Presvetog Srca' istaknuo je središnje mjesto marijanske duhovnosti u njezinu životu i djelu, napose kroz niz knjiga posvećenih Bogorodici u kojima je Marija prikazana kao prva Učenica i suradnica u otkupljenju, pa i suotkupiteljica.
Doc. dr. sc. Silvana Burilović Crnov u radu 'Pisana komunikacija Smiljane Rendić i s. Marije od Presvetog Srca' prikazala je usporednu hrabrost i asketski duh dviju katoličkih spisateljica te važnost njihove korespondencije i pisanih ostavština za Crkvu i društvo u doba ideoloških napetosti. Izv. prof. dr. sc. Anđela Milinović Hrga u izlaganju 'Jezik duhovne introspekcije: korpusna analiza Žeđe za vječnom ljubavlju' koristila je digitalne alate kako bi pokazala visoku leksičku gustoću i učestalost apstraktnih pojmova poput ljubavi, milosti i Boga, naglašavajući ograničenja čisto kvantitativnog pristupa te važnost dopune kvalitativnim tumačenjem introspektivne i ispovjedne naravi teksta. Izv. prof. dr. sc. Marina Kljajo-Radić u radu 'Mistični lirizam kao korelativ katoličkoj poetici' smjestila je opus s. Marije u povijesni kontekst katoličke književnosti te pokazala kako njezina religiozna poezija mističnog lirizma, nastala u klauzuri, svjedoči o iskustvenom sjedinjenju s Bogom i afirmira mističnost kao 'objektivni korelativ' katoličkoj poetici.
Nakon svih izlaganja uslijedila je završna rasprava te izmjenjivanje dojmova, ali i budućih planova u vezi želje za objavom sabranih djela s. Marije od Presvetog Srca, a potom i zaključivanje skupa kojega je pjesmom obogatio nećak s. Marije od Presvetog Srca Josip Ćenić koji je uglazbio nekoliko njezinih pjesama.
