Drugi dan 8. Mediteranskog festivala knjige završen je odavanjem počasti jednom od najvećih hrvatskih književnika posljednjih desetljeća, nedavno preminulom Renatu Baretiću, čestom suradniku i pokloniku splitskog književnog festivala. O njegovom sjajnom djelu, novinarskom i književnom, govorili su urednik programa MFK Kruno Lokotar, te Baretićev prijatelj i kolega iz novinskih i književnih krugova Jurica Pavičić i književnica i prevoditeljica Alida Bremer.
Pavičić se prisjetio svog poznanstva s Baretićem od studentskih dana na komparativnoj književnosti u Zagrebu. Baretić je tada već radio u Večernjem listu, da bi druga, i puno duža faza njihovog prijateljstva bio zajednički rad u Slobodnoj Dalmaciji, nakon čega se Renato preselio u Split i obojica su ušli u književni svijet, kasnije obilježen Pavičićevim 'Ovcama od gipsa' i Baretićevim proslavljenim 'Osmim povjerenikom'.
Zajednička povijest Lokotara i Baretića, pak, kreće književnom suradnjom na izdavanju 'Osmog povjerenika' kojem je Lokotar bio urednik.
'Kad je roman konačno izašao, bio sam siguran da će to postati lektira, i prijem je od početka bio sjajan, i bilo je očito da je to - to, i uslijedile su nagrade', kaže Lokotar, dodajući da je ta suradnja prerasla u duboko prijateljstvo.
A uz 'Osmog povjerenika' izrasla je i veza Baretića s Alidom Bremer, koja je na Lokotarov prijedlog nakon oduševljenja prevela roman na njemački, što je bila - kako je rekla - posebna pustolovina.
Naravno, Baretić nije ostao zapamćen samo po 'Osmom povjereniku', nego i drugim romanima, poeziji, vođenju Pričigina, te filmskim i televizijskim scenarijima od 'Novog doba' do 'Dnevnika velikog Perice', povremeno u suradnji s Ivicom Ivaniševićem i Antom Tomićem. Ipak, 'Povjerenik' je nagradama i popularnošću temelj njegove književne slave, a prijevodi su doista bili iznimno zahtjevi zbog različitih jezičkih idioma koji se u romanu pojavljuju. Primjerice, Bremer je koristila birokratski njemački jezik, ali i jezik kojim govore imigranti, a trećićanski je 'prevela' kombiniranjem njemačkog, engleskog i talijanskog.
No, 'Osmi povjerenik', kako je rekao Pavičić, dio svoje popularnosti duguje i tadašnjem hrvatskom trenutku, u kojem je život na izoliranom otoku izgledao bolji nego na 'sigurnom' kopnu. Osim toga, kaže Lokotar, 'Povjerenik' je duboko optimistični roman.
Nakon 'Osmog povjerenika' uslijedili su i drugi romani, prvo 'Pričaj mi o njoj' koji je mnogima najdraži Baretićev roman, među ostalima i Lokotaru i Pavičiću. Potom je uslijedio 'Hotel Grand', priča o odrastanju u javnoj kući u neimenovanom dalmatinskom gradu, pa 'Zadnja ruka'...
'Baretić ne spada u pisce za koje izgleda da pišu uvijek istu knjigu, nego je bio sklon eksperimentiranju, a nešto slabija percepcija drugih romana najviše je posljedica nevjerojatne popularnosti 'Osmog povjerenika', rekla je Alida Bremer.
Posebni dio priče o Baretiću je njegov odnos prema svom novom domu, Splitu, jer - kaže Pavičić - nije bio karikatura lokalaca, nego je zadržao svoju vrstu smisla za humor, pristojnosti i dobrote.