Udruga Franak: Potrošači u Hrvatskoj moraju uživati istu pravnu zaštitu kakvu imaju potrošači ostalih članica EU-a

Udruga Franak uputila je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predstavku o obvezujućoj sudskoj praksi Suda Europske unije s osvrtom na sudsku praksu triju vrhovnih sudova Unije.

Udruga Franak: Potrošači u Hrvatskoj moraju uživati istu pravnu zaštitu kakvu imaju potrošači ostalih članica EU-a

'Predstavkom smo informirali suce Vrhovnog suda RH o krucijalnim presudama Suda EU-a te o pravnim shvaćanjima njihovih kolega u Poljskoj, Sloveniji i Mađarskoj, koji su sve sudske sporove riješili u korist potrošača i koji nemaju nikakvih pravnih dvojbi oko pitanja ništetnosti CHF ugovora te oko prava potrošača na obeštećenje po izvršenoj zakonskoj konverziji. Iz tog razloga zatražili smo da Vrhovni sud RH u svojim odlukama striktno primjenjuje pravo Europske unije. 

Obavezu ima na temelju preuzetih obveza Republike Hrvatske prije i nakon ulaska Hrvatske u Uniju jer potrošači u Hrvatskoj moraju i imaju pravo uživati istu pravnu zaštitu kakvu imaju potrošači ostalih zemalja članica', navedeno je na konferencije za novinare u Zagrebu na kojoj su govorili voditeljica ureda Sandra Žiga, koordinator ekonomsko-pravnog tima Goran Aleksić i odvjetnik Igor Metelko.

Predstavku upućenu Vrhovnom sudu u nastavku prenosimo u cijelosti:

'Poštovane sutkinje i poštovani suci Vrhovnog suda RH,

ovom predstavkom još jednom želimo ukazati na sudsku praksu Suda EU te na presude odnosno pravna shvaćanja drugih zemalja Unije, u kojima su banke jednako kao i u Hrvatskoj ugovarale nezakonite kredite s nepoštenom valutnom klauzulom CHF i/ili s nepoštenom promjenjivom kamatnom stopom.

U nastavku dajemo sažetak najvažnijih pravnih shvaćanja.

1. Poljski Vrhovni sud donio je 25. travnja 2024. pravno shvaćanje, iz kojeg izdvajamo najvažniji dio. Citiramo:

'Ako se smatra da odredba ugovora o indeksiranom ili denominiranom kreditu koja se odnosi na metodu određivanja tečaja strane valute predstavlja nezakonitu ugovornu odredbu i nije obvezujuća, prema primjenjivom pravnom statusu ne može se pretpostaviti da se ta odredba može zamijeniti drugom metodom utvrđivanja tečaja strane valute koja proizlazi iz zakonskih odredbi ili običaja. Ako je nemoguće odrediti devizni tečaj koji je obvezujući za strane u ugovoru o indeksiranom ili denominiranom zajmu, ugovor neće biti obvezujući ni u kojem drugom pogledu.'

2. Slovenski Vrhovni sud prošle godine odlučio je o pitanju ništetnosti valutne klauzule CHF u potrošačkim kreditima, kao i posljedicama te ništetnosti. U Sloveniji posljedica ništetnosti valutne klauzule CHF jest ništetnost ugovora o kreditu u cjelini. Dakle, ako se utvrdi ništetnost valutne klauzule CHF, takav ugovor u Sloveniji opstati ne može.

3. Mađarski Vrhovni sud u skladu s presudama Suda EU C-118/17 i C-705/21 donosi presude o obeštećenju potrošača sa zakonski konvertiranim kreditima.

4. Sud EU donio je već čitav niz presuda vezano za valutnu klauzulu CHF i promjenjivu kamatnu stopu, i po tim presudama može se zaključiti sljedeće:

- ako je ništetna valutna klauzula, cijeli ugovor na zahtjev potrošača mora biti proglašen ništetnim (presude C-118/17, C-260/18 i C-705/21)

- ako je potrošač izvršio zakonsku konverziju ništetnih ugovornih odredaba, nacionalni sud mora ispitati je li konverzijom banka vratila sve koristi koje je stekla primjenom ništetnih odredaba (presude C-118/17 i C-705/21)

- ako je ništetna promjenjiva kamatna stopa zbog nepostojanja parametara za određivanje kamatne stope, potrošač ima pravo zahtijevati ništetnost cijelog ugovora (presuda C-655/20)

- ako je ranijom presudom Vrhovni sud utvrdio ništetnost određene ugovorne odredbe, niti jedan potrošač koji kasnije tuži banku po istoj osnovi ne može i ne smije biti u zastari potraživanja (presude C-484/21 i C-810/21).

Iz svih tih citiranja i navođenja potpuno je nedvojbeno jasno da preslikavanjem presuda Suda EU na situaciju u Hrvatskoj, vezano uz potrošačke kredite s nepoštenom valutnom klauzulom CHF i nepoštenom promjenjivom kamatnom stopom u svim valutama, možemo zaključiti sljedeće:

1. Hrvatski potrošači koji su ugovarali kredite s valutnom klauzulom CHF imaju pravo sudski zahtijevati ništetnost cijelih ugovora.

2. Hrvatski potrošači koji su ugovarali promjenjive kamatne stope koje se mijenjaju odlukom banke imaju pravo sudski zahtijevati ništetnost cijelih ugovora.

3. Hrvatski potrošači koji su na temelju zakona konvertirali kredite s valutnom klauzulom CHF u kredite s valutnom klauzulom u eurima, imaju pravo sudski utvrđivati iznose obeštećenja, jer konverzijom obeštećeni nisu.

4. Hrvatski potrošači koji su ugovarali CHF ugovore, koji prema aktualnom pravnom shvaćanju VSRH nemaju pravo tužiti nakon 14.6.2018. zbog zastare potraživanja, ne smiju biti u zastari potraživanja, jer oni na sudovima moraju utvrđivati ništetnost u svakom pojedinačnom postupku u skladu sa shvaćanjima Ustavnog suda, a u skladu s presudama Suda EU C-484/21 i C-810/21 u takvim slučajevima potrošači ne smiju biti u zastari potraživanja upravo zbog toga jer svatko pojedinačno mora utvrđivati ništetnost te zbog toga jer se ne može očekivati od potrošača da će pratiti sudske postupke i istraživati svoja prava, bez obzira na javnost određenih postupaka. Posebice je to važno za potrošače s konverzijama, za čija prava Vrhovni sud uopće nije niti donio pravno shvaćanje!

Očekujemo od Vrhovnog suda RH da bude usklađen sa sudskom praksom Suda EU. Očekujemo da Vrhovni sud RH nema niže standarde zaštite potrošača od onih predviđenih pravom Unije, ali niti od onih kakvi su već postignuti u Poljskoj, Sloveniji te posebice u Mađarskoj vezano uz konverzije. Očekujemo da naš Vrhovni sud sudi u skladu s izloženim pravnim shvaćanjima, jer on to u skladu s pravom Unije mora činiti!'