Tribina u Splitu: 'Ne dovode izbjeglice do terorizma, nego terorizam do izbjeglica'

Fotogalerija (6)

Hoće li izbjeglice s Bliskog istoka oteti naša radna mjesta i ugroziti vjerski i etnički identitet Europe? Jesu li imigranti teroristi? Kako im pomoći da se integriraju?  Što se događa s djecom izbjeglicama? To su samo neka od pitanja na koja su odgovore dale Anita Lunić i Julija Kranjec na tribini 'Integracija izbjeglica u društvo: Izazovi i dobrobiti' održanoj u splitskom Multimedijalnom kulturnom centru u organizaciji Info zone. Na tribini je više puta istaknuto da bi potpune informacije o ljudima i događajima u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze smanjile mogućnost manipulacija, širenja straha i predrasuda prema imigrantima.

- Samo šest posto izbjeglica s Bliskog istoka dođe u Europu, gdje u odnosu na ukupno stanovništvo čine tek 0,3 posto populacije - brojkama je Anita Lunić pobila strahove da će izbjeglice promijeniti etničku i vjersku strukturu stanovništva.  

- U EU obično stignu zahvaljujući naporima cijele obitelji koja skuplja novac da bi jedan njihov član, za kojeg procijene da bi se najprije mogao uklopiti i zaposliti, stigao do Europe.To je obično mlađi muškarac koji poznaje engleski ili francuski jezik i prekinuo je studiranje - kazala je Lunić, a kao odgovor na strah od terorizma citirala je Antonija Guterresa, bivšeg povjerenika UN-a za izbjeglice, a sada glavnog tajnika:

- Ne dovode izbjeglice do terorizma, nego terorizam do izbjeglica.

Dodala je kako je strah da će izbjeglice ugroziti naša radna mjesta neutemeljen, kazala je da istraživanja pokazuju upravo suprotno,  izbjeglice doprinose razvoju ekonomije. Podsjetila je na riječi Angele Merkel kako Njemačkoj nedostaje milijun radno sposobnih ljudi i istakla da su izbjeglice osobe kojima je ugrožen život, da izbjeglištvo nije njihov izbor nego nužnost.

Julija Kranjec je pak naglasila da je integracija je dvosmjeran proces, Centar za mirovne studije bavi se i društvom i ljudima koji su došli u Hrvatsku započeti novi život. Od 2004. do 2015., dakle u 11 godina,  svega je pet tisuća ljudi zatražilo azil u Hrvatskoj. Od tih pet tisuća samo ih je 150 ostvarilo neku vrstu zaštite. 

Govoreći iz iskustva rada s izbjeglicama, Kranjec je kazala da je iznimno važno da volonteri budu educirani o pravima izbjeglica, da znaju tko su izbjeglice i koji je njihov pravni status. Važno je znati i koje su potrebe tih ljudi. Također ih je potrebno upoznati s poviješću Hrvatske i državnim uređenjem zemlje u koju su došli, jer većina ih ne zna gdje se Hrvatska nalazi. Kako bismo odgovorili na njihove potrebe i pružili im širi spektar usluga, važno je umrežiti se s drugim nevladinim organizacijama koje se bave ženama, mladima, nasiljem, LGBT populacijom, socijalnim radnicima…

- Nemojte upasti u zamku i preuzeti ulogu države, nego vršite pritisak na sustav. Na primjer, jezik je preduvjet integracije, tečajeve su radili volonteri nevladinih organizacija, ali to, prvo,  nije profesionalno, a, drugo, zakonska je obveza Ministarstva obrazovanja da ih provodi. Inzistirali smo da država plaća prevoditelja kako bi se izbjeglice lakše snalazile po šalterima u raznim institucijama, na Zavodu za zapošljavanje, kod stomatologa, liječnika …

A na primjedbe da smo mi siromašni i da ne možemo pokrivati troškove integracije mogu samo odgovoriti da su troškovi neintegracije daleko viši, što smo mogli vidjeti u Francuskoj u predgrađima koja gore. Ako ih uključite u društvo, smanjujete mogućnost kriminala, socijalnih nereda, terorizma, ako su ljudi integrirani, nemaju potrebu neprihvatljivo se ponašati - kazala je Kranjec te primijetila kako u Hrvatskoj u posljednje vrijeme postoji politička volja za provođenjem integracije jer sada imamo obvezujuće kvote EU prema kojima bi Hrvatska 2017. godine trebala primiti 1600 ljudi.

- Vrlo je važan redovan program, bolje je krenuti korak po korak i uspostaviti rutinu. I vi sami morate biti svjesni što možete i što ne možete, važno je znati vlastite granice, nemojte  davati lažna obećanja, ti su ljudi već dosta propatili - odgovorila je Julija na pitanje prisutnih te preporučila onima koji će biti u direktnom kontaktu s izbjeglicama da budu fleksibilni i kreativni, da odgovaraju na njihove potrebe i zajedno s njima grade program.

U Zagrebu je najveći interes bio za igranjem nogometa s nogometašima kluba Zagreb 041, a i kolektiv Okus doma je dobar primjer integracijske prakse, jer ako smo prihvatili hranu, zašto ne bismo i ljude. Glazba također povezuje, kazala je Julija.

Publika je postavljala pitanja, a evo jednog Julijinog odgovora vezanog za djecu:

- Za djecu je nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih. Mlađi od 14 godina idu u domove za nezbrinutu djecu, a oni od 14 do 18 u popravne domove. Svako bi dijete bez pratnje odrasle osobe trebalo dobiti skrbnika, ali ta praksa nažalost nije još zaživjela u potpunosti.

Nakon tribine posjetitelji su uživali u delicijama koje su za njih pripremili imigranti okupljeni u kolektivu Okusi doma.

Tribina je, dodajmo, održana u sklopu festivala Platformat i kampanje koju Platforma Doma mladih provodi s ciljem afirmiranja Doma mladih kao prostora društveno-kulturnog centra nezavisne kulture i kulture mladih. Aktivnost se financira u okviru suradničke platforme Platforma Doma mladih koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz Tematski fond 'Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0'.