Foto: Milan Šabić Zašto se tvrtka Oikon povukla iz posla nadzora radova na Marjanu, čemu skrivanje broja srušenih nedoznačenih stabala?

Zašto se tvrtka Oikon povukla iz posla nadzora radova na Marjanu, čemu skrivanje broja srušenih nedoznačenih stabala?

Alen Berta nam je rekao da nisu postigli dogovor kako će raditi, a Mirko Ruščić je kazao da je problem bila cijena i njihova bahatost

Što se događa na Marjanu? Zašto je danima tvrtka Matima iz Delnica radila bez nadzora, pa su došli stručnjaci iz firme Oikon, da bi se s njima Krizni stožer razišao prije nego se sastao? Potom je opet, podsjetimo, tvrtka koja i otkupljuje drvnu masu sjekla bez nadzora, te je na koncu angažirana firma za nadzor također iz Delnica. 

U međuvremenu, policija je češljala Marjan zbog sječe, 'ratuju' aktivisti i Javna ustanova međusobno se optužujući da se radi nestručno i nemarno. 

Nazvali smo tvrtku Oikon i pitali ih izravno zašto nisu uspjeli postići dogovor i je li razlog nezadovoljstvo nestručnim radom i velikim brojem nedoznačenih stabala.

- Nismo postigli dogovor kako ćemo raditi, nisu nam odgovarali uvjeti, način rada, vikendi i cijena - odgovorio nam je dr. Alen Berta.

Nije, pitali smo, problem u tome da se nije radilo kako treba?

- Mi smo došli raditi od trenutka kad smo došli, ne bih gledao što je bilo prije - diplomatski je uzvratio Berta.

Nisu problem nedoznačena stabla, nastavili smo kako bismo stavili točku na 'i'.

 - I policija je našla da nisu doznačena sječena... Koliko ih je bilo, ne znam, ali bilo ih je. Svi kažu... - završio je Berta, a na naše pitanje radi li se o samo 19 stabala, nije ništa više rekao.

Nakon razgovora s Bertom, nazvali smo Mirka Ruščića, predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan.

- Nije postignut dogovor oko cijene. Tražili su 300 kuna po kubiku, što bi mjesečno bilo 150.000 kuna. Eto, moram reći i da su bili bahati, komplicirali su od početka - kaže Ruščić.

Otkrio nam je što se tiče stanja na Marjanu i da je postavljeno još 20 feromonskih klopki, pa ih je ukupno 60, te da je obavljen prvi monitoring.

- Dvije studentice s PMF-a radit će monitoring što će im poslužiti za diplomski rad. Brojat će mediteranske potkornjake, na temelju toga će se vidjeti napreduje li ili ne, jesu li u porastu ili regresiji i ovisno o tome doznačavaju stabla - naveo je.

Ustvrdio je i da je zadovoljan dinamikom radova te da je posao ugovoren za 20.000 stabala, što znači da će se radovi nastaviti i nakon travnja.

- Neće se stati u svakom slučaju, može se probiti rok od konca travnja, ide se do kraja, mogu i u lipnju raditi - podvukao je Ruščić naglašavajući da je bitna i dinamika izvlačenja.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare