Rast cijene zlata ponovno je u fokusu ulagača, a tržište pozorno prati nove američke podatke o inflaciji i razvoj situacije na Bliskom istoku. Cijena zlata tijekom utorka dosegnula je 4.435,48 USD/oz, što je najviša razina u više od dva mjeseca.
Nakon snažnog rasta prošlog tjedna, na tržištu ponovno raste interes za zlato, dok ulagači pomno prate američku inflaciju, očekivanja vezana uz kamatne stope te geopolitičku situaciju na Bliskom istoku.
Prema Vladimiru Potočkom, članu uprave Auro Domus Online, aktualni rast pokazuje da se interes ulagača za zlato ponovno pojačava.
Za daljnje kretanje ključna je američka inflacija
'Dio aktualnog rasta posljedica je povratka potražnje za zlatom nakon prethodnog pada cijene, ali i povećanog interesa ulagača za imovinu koja može imati važnu ulogu u diverzifikaciji u razdobljima povećane neizvjesnosti', rekao je Potočki.
Dodao je i kako bi na daljnje kretanje cijena zlata mogao utjecati niz američkih makroekonomskih podataka koji se objavljuju ovog tjedna. Naime, ulagači očekuju podatke o potrošačkim cijenama (CPI) i proizvođačkim cijenama (PPI), koji bi mogli dati nove naznake o budućem smjeru monetarne politike američke središnje banke, Federalne rezerve.
Kamatne stope jedan su od važnih čimbenika koji utječu na atraktivnost zlata.
Budući da zlato samo po sebi ne donosi kamatni prihod, više kamatne stope mogu smanjiti njegovu privlačnost u odnosu na imovinu koja donosi prinos. S druge strane, očekivanja o blažoj monetarnoj politici mogu potaknuti interes za plemenite metale.
Nakon slabijih podataka s američkog tržišta rada, očekivanja o skorom povećanju kamatnih stopa dodatno su se promijenila. Tržište sada posebno čeka podatke o inflaciji kako bi procijenilo koliko bi oni mogli utjecati na buduće odluke Feda.
Geopolitička neizvjesnost dodatno podupire potražnju
Uz monetarnu politiku, tržište zlata trenutačno prati i razvoj situacije između SAD-a i Irana. Neizvjesnost oko Hormuškog tjesnaca, jednog od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte, ponovno je utjecala na cijene energije, a zastoj u pregovorima između SAD-a i Irana otežava dogovor o ponovnom otvaranju tjesnaca, dok više cijene energije mogu dodatno pojačati inflacijske pritiske.
U takvom okruženju zlato ponovno privlači interes ulagača kao fizička imovina koja može imati ulogu u diverzifikaciji ukupne imovine.
Dodatnu potporu tržištu pruža i kontinuirana potražnja središnjih banaka, a posebno se ističe Kina čija je središnja banka tijekom srpnja povećala svoje zlatne rezerve peti mjesec zaredom, a mjesečno povećanje bilo je najveće od listopada 2023. godine.
Kako piše i Reuters, nastavak kupnje zlata od strane središnjih banaka jedan je od važnih dugoročnih čimbenika koji podupiru potražnju za zlatom na globalnom tržištu.
Može li cijena zlata nastaviti rast?
Nakon snažnog oporavka tijekom posljednjih tjedana, tržište sada prati može li zlato zadržati razine iznad 4.400 USD/oz i nastaviti prema rekordnim vrijednostima.
Ipak, tržišne prognoze ne predstavljaju jamstvo budućeg kretanja cijene. Na cijenu zlata istodobno utječu brojni čimbenici, uključujući inflaciju, kamatne stope, vrijednost američkog dolara, geopolitičke rizike i potražnju središnjih banaka.
'Kod zlata je važno razlikovati kratkoročno kretanje cijene od dugoročne uloge koju ono može imati u portfelju. Fizičko zlato prvenstveno treba promatrati kao dugoročnu imovinu i jedan od načina diverzifikacije ukupne imovine. Pitanje nije samo hoće li cijena zlata još rasti, već koju ulogu zlato može imati u dugoročnoj financijskoj strategiji pojedinca', pojašnjava Potočki.
Što aktualni rast znači za hrvatske ulagače?
Kretanje cijene zlata na svjetskom tržištu relevantno je i za hrvatske ulagače. Međunarodna cijena zlata izražava se u američkim dolarima, dok Hrvatska koristi euro, zbog čega na cijenu zlata izraženu u eurima itekako utječe i kretanje tečaja EUR/USD.
Istodobno, inflacija ostaje jedan od važnih izazova za hrvatsko gospodarstvo.
Europska komisija u svojoj proljetnoj gospodarskoj prognozi očekuje da će prosječna inflacija u Hrvatskoj u 2026. godini iznositi 4,6 %, nakon 4,4 % u 2025. godini. Komisija pritom navodi i da bi više cijene energije mogle dodatno utjecati na cijene usluga, hrane i drugih proizvoda.
U takvom gospodarskom okruženju interes za fizičko zlato može se promatrati i kroz prizmu dugoročne diversifikacije imovine.
'Ne postoji univerzalno pravilo koliko bi pojedinac trebao ulagati u zlato. Odluka o ulaganju trebala bi ovisiti o financijskim mogućnostima, ciljevima i vremenskom horizontu ulaganja. Zato kod ulaganja u fizičko zlato nije najvažnije pokušati pogoditi savršen trenutak za kupnju, već razumjeti koju ulogu ono ima u ukupnoj financijskoj strategiji', zaključuje Vladimir Potočki.
Auro Domus građanima omogućuje ulaganje u fizičko investicijsko zlato te pruža informacije i savjetovanje o mogućnostima ulaganja u plemenite metale.
