NOVOST U NOVOJ: Od danas plaćamo i vrlo lagane plastične vrećice u trgovinama
Hrvatska je, uobičajeno, u sredini europske ljestvice s potrošnjom od 107 laganih plastičnih vrećica po stanovniku
Među zakonima i propisima koji stupaju na snagu prvog dana 2025. godine i onaj je o naplaćivanju vrlo laganih plastičnih vrećica u trgovinama koje su do sada bile besplatne. Te plastične vrećice, čija debljina stijenke nije veća od 15 mikrona, obično se nalaze u rolama na odjeljcima za prodaju povrća i voća u trgovinama, a prodavači u njih stavljaju i meso i ribu, piše N1.
Kupci su ih kao takve do sada uzimali zdravo za gotovo, često ih odnoseći iz trgovina i više od potrebnog te ih koristeći kod kuće najčešće za pakiranje hrane u zamrzivače ili u njih stavljajući korišteni pijesak iz zahoda kućnih ljubimaca.
No, prema Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku od sada su trgovci i trgovački lanci dužni naplaćivati te vrećice. Pravilnikom nije propisana cijena tih vrećica, nego je odluka o tome prepuštena trgovačkim lancima. Većina onih koji su dosad oglasili se o tome, izvijestili su da će vrlo lagane vrećice naplaćivati 1 cent po komadu.
U članku 20 spomenutog Pravilnika, donesenog u studenome 2023. godine, stoji da su na tržištu u Hrvatskoj dozvoljene samo vrlo lagane plastične vrećice za nošenje te one s debljinom stijenke 50 i više mikrona. Osim obveze naplate takvih vrećica na prodajnom mjestu robe ili proizvoda, Pravilnik propisuje da je na prodavatelj uz vidljivo istaknutu cijenu vrlo laganih vrećica istaknuti i napomenu 'Vrećice koristite štedljivo'.
Da bi se očuvao okoliš i smanjilo njegovo zagađenje plastikom, u Hrvatskoj su, u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom, od 2022. godine zabranjene lagane plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona. Od zabrane su izuzete plastične vrećice za nošenje debljine 50 mikrona i više jer se smatra da se, za razliku od tanjih, one mogu višekratno koristiti i time pridonijeti smanjenju plastičnog otpada. Upotreba vrlo laganih vrećica debljine 15 mikrona nije zabranjena iz higijenskih razloga.
Inače, raspadanje plastične vrećice može trajati i više od stotinu godina.
Na području Europske unije od 2015. je na snazi Direktiva o smanjenju potrošnje laganih plastičnih vrećica, a nacionalnim je vladama prepušteno da donesu propise o tome.
Podaci govore da je 2017. godine građanin EU-a u prosjeku potrošio 198 plastičnih vrećica godišnje. Cilj zacrtan Direktivom bio je da se potrošnja plastičnih vrećica po glavi stanovnika do 2019. smanji na 90, piše N1.
Cilj je praktički postignut jer je potrošnja smanjena na 93 plastične vrećice po stanovniku. Sljedeći zacrtani cilj je da se do kraja 2025. potrošnja smanji na samo 40 plastičnih vrećica po stanovniku.
Danska je, primjerice, već 2021. smanjila prosječnu godišnju potrošnju plastičnih vrećica po stanovniku na samo 32, Švedska na 16, Portugal na 9, a Belgija na samo pet. S druge strane, iste 2021. godine se, prema podacima Eurostata, najviše laganih plastičnih vrećica po stanovniku trošilo u Litvi - čak 271, a u Latviji - 204.
Hrvatska je, uobičajeno, u sredini europske ljestvice s potrošnjom od 107 laganih plastičnih vrećica po stanovniku. Smanjenje je postignuto budući da je 2017. prosječni Hrvat trošio više od 150 takvih vrećica godišnje.
Francuska i Italija propisale su, pak, da lagane plastične vrećice smiju biti izrađene samo od biorazgradivih materijala. U Njemačkoj vrlo lagane plastične vrećice uglavnom naplaćuju 5 centi po komadu, a u Švedskoj 0,30 kruna odnosno 2 centa.