Sidrenje jahti razara podmorje: Hrvatska među najpogođenijima u Sredozemlju

Novo izvješće WWF-a otkrilo je razmjere štete koju sidrenje plovila nanosi livadama morske cvjetnice u Sredozemlju. Procijenjeno je kako je u Sredozemlju samo u 2024. potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice – ključne vrste morske cvjetnice – direktno pogođeno sidrenjem plovila, što predstavlja ekonomski gubitak od preko četiri milijarde eura raznih usluga ekosustava.

Izvješće pod nazivom 'Zaštita livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem' temelji se na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova. Istraživanje ističe sidrenje kao jednu od najkritičnijih i najlakše sprječivih prijetnji za Posidoniju oceanicu, spororastuću endemsku vrstu koja je ujedno i jedno od ključnih morskih staništa za zaštitu obale od erozije, regulaciju klime te usporavanje gubitka bioraznolikosti. Kao jedno od najvažnijih rastilišta i mrijestilišta za veliki broj komercijalnih vrsta riba, posidonija je ključno stanište o kojem ovisi ribarstvo, a zbog njezine sposobnosti da veže velike količine ugljika – usporedivo s emisijama 430 milijuna automobila godišnje – ona je jedan od naših najvećih saveznika u borbi s klimatskim promjenama. Ipak, približno 34 % livada posidonije izgubljeno je u posljednjih 50 godina.

WWF-ovo izvješće otkriva da je u Sredozemlju više od 179.000 plovila potencijalno sidrilo na livadama morske cvjetnice u 2024. godini, od čega je 45 % plovila dulje od 24 metra. Velika plovila odgovorna su za gotovo 60% ukupno pogođenih područja, a žarišne regije uključuju Hrvatsku, Italiju, Španjolsku, Tursku, Grčku i Francusku, koje ne samo da imaju najveći broj plovila koja se usidre na morskoj travi, već se suočavaju i s najznačajnijim ekološkim posljedicama.

U nekim zonama, čak 50 % livada je pogođeno nereguliranim sidrenjem. Područja sa strogim propisima o sidrenju, poput juga Francuske, bilježe znatno niže stope utjecaja sidrenja na livadama morske cvjetnice.

'Šteta od sidrenja sporo zacjeljuje. Livadama je potrebno i više od 100 godina da se oporave. Zaštita i poboljšano upravljanje predstavljaju najučinkovitije načine očuvanja ovih izuzetno važnih ekosustava', izjavio je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adrije.

Ključne preporuke uključuju: provedbu nacionalne zabrane sidrenja na livadama morske cvjetnice za plovila dulja od 15 metara, proširenje infrastrukture za ekološko sidrenje i zaštićene zone, jačanje prekogranične suradnje u zaštiti morske cvjetnice te ulaganje u edukaciju, provedbu zakona i znanost o obnovi.

'Očuvanje i obnova livada morske cvjetnice nije samo ekološka misija, već strateška nužnost za našu budućnost. Vlade moraju odmah djelovati kako bi zabranile štetne prakse sidrenja i promovirale održivo korištenje mora', zaključuje Krstinić.