Na Marjanu su u tijeku radovi na sanaciji potpornog zida u blizini Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Riječ je o nosivom zidu prometnice smještenom pri dnu nizbrdice prema Institutu, čije je loše stanje predstavljalo ozbiljnu prijetnju stabilnosti kolnika, a time i sigurnosti svih korisnika ove prometnice. Danas je stari zid u potpunosti uklonjen, a na dionici dugoj oko 70 metara praktički je nestao cijeli kolnik. Ostavljen je tek uski prolaz za pješake i zaštitna ograda uz rub provalije.
U tijeku je faza radova koja obuhvaća rušenje postojećeg zida i izgradnju novog potpornog zida na istom mjestu. U tom razdoblju cesta je potpuno zatvorena za promet, a privremeno autobusno okretište uspostavljeno je na prvom platou iznad plaže Kašjuni.
Dio radova trebao bi biti dovršen krajem srpnja, kada bi se cesta ponovno trebala pustiti u promet. Do tada je otežan svakodnevni život djelatnicima Instituta, ali još veći problem predstavlja ograničen pristup stanovnicima tog područja, Prometovoj 12-ici, kao i plaži za osobe s invaliditetom na Benama.
Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan Jakša Božanić rekao je kako zatvaranje ceste stvara organizacijski problem jer se značajno ograničen promet prema Institutu i okolnom području trenutno mora odvijati isključivo sa sjeverne strane Marjana. Zbog toga bi se ovih dana u gradskoj upravi trebalo razgovarati o organizaciji prijevoza osoba s invaliditetom do plaže na Benama tijekom trajanja radova.
No uz sanaciju potpornog zida ponovno se otvorilo i pitanje još jednog velikog infrastrukturnog problema tog dijela Marjana - nedostatka kanalizacijske mreže. Dok je prometnica raskopana i zatvorena zbog opsežnih građevinskih radova, teško je ne primijetiti kako se ova prilika nije iskoristila i za postavljanje nove vodovodne i kanalizacijske infrastrukture te spajanje preostalih kućanstava, ali i samog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na sustav odvodnje.
Posebnu ironiju cijeloj priči daje činjenica da se upravo na području Instituta ranije pisalo o curenju otpadnih voda i njihovu slijevanju u more.
Još 2021. godine iz Vodovoda i kanalizacije navodili su kako projekt aglomeracije Split - Solin ne uključuje rješavanje problema otpadnih voda na području oko Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Zbog toga su najavili kako će se njihov sektor za investicije i razvoj posebno posvetiti rješavanju tog 'slijepog crijeva' kanalizacijske mreže. Tada su bile razmatrane četiri varijante rješavanja fekalne odvodnje te su tvrdili da je bilo odabrano najoptimalnije rješenje.
Prema tadašnjem planu, sanitarne otpadne vode trebale su se prikupljati gravitacijskim cjevovodom do manje crpne stanice pokraj same zgrade Instituta. Tako prikupljene vode pročišćavale bi se u mehaničkom pročistaču, nakon čega bi se podmorskim ispustom dužine 520 metara ispuštale u more.
Međutim, od tada su se planovi ponovno promijenili. Iz Vodovoda i kanalizacije danas navode kako za prvotno rješenje nisu dobili suglasnost Hrvatskih voda. Problem je nastao jer pročistač više ne može biti samo mehanički, već mora zadovoljiti standarde drugog stupnja pročišćavanja, poput sustava koji se trenutno gradi na Divuljama i Stupama.
Ivica Perić, direktor Vodovoda i kanalizacije, odgovorio je da nastavljaju raditi na pronalasku rješenja za taj dio grada, a sada se razmatra nekoliko novih mogućnosti. Jedna od njih uključuje prepumpavanje otpadnih voda od Instituta i okolnih kućanstava do Marjanskih vrata, gdje se nalazi najbliži spoj na kanalizacijsku mrežu.
‘Druga opcija podrazumijeva primjenu novijih tehnologija, poput internog biouređaja, sustava kakav je već primijenjen u općini Sali, no i za takvo rješenje potrebna je suglasnost Hrvatskih voda’, rekao je Perić. Dodao je kako su tijekom provedbe projekta aglomeracije nailazili na nekoliko teško pristupačnih i specifičnih lokacija za koje su morali tražiti alternativna rješenja, a područje oko Instituta opisao je kao jedan od problema za koji se godinama pokušava pronaći održivo i dugoročno rješenje.
Do završetka tog procesa, područje oko Instituta na Marjanu ostat će svojevrsno 'slijepo crijevo' gradske kanalizacijske mreže. Posebnu ironiju cijeloj priči daje činjenica da je riječ upravo o lokaciji na kojoj djeluje institucija posvećena istraživanju i zaštiti mora.
